Magazin
PRIMJENA ZNANJA

Ni nebo više nije granica: Danas djeca prave rotokoptere za zabavu, sutra možda dronove za vojsku
Objavljeno 7. studenog, 2015.

Vezani članci

GENOS NIŽE USPJEHE: JOŠ JEDNO POSTIGNUĆE MLADIH ZNANSTVENIKA...

Svijet prepoznaje naša nova otkrića

Kada smo Natašu Dorić, voditeljicu Centra tehničke kulture Osijek - Zajednice tehničke kulture (ZTK) Grada Osijeka, upitali bavi li se netko od njihovih mentora ili učenika bespilotnim letjelicama, odmah je izgovorila dva imena - Antun Šikić i Tin Gjurčević.

Ovaj ćemo put krenuti od mlađeg, to je Tin, a evo kako smo ga upoznali. Nataša Dorić pozvala nas je da zajedno posjetimo OŠ Vladimira Becića. “Dodijelit ćemo nagradu jednom učeniku”, tajnovito je rekla. U školu je stigla u pratnji Aleksandra Muharemovića, predsjednika osječkog ZTK-a. Tom je prigodom Muharemović učeniku 7.a razreda Tinu Gjurčeviću uručio srebrnu plaketu, koju je taj daroviti učenik osvojio za svoj rad - sklopivi kvadrokopter, na 13. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2015., održanoj u Zagrebu.

OD HOBIJA DO ZLATA I SREBRA

- Pa ti si napravio dron - iznenađeno je rekla potpisnica ovih redaka darovitom učeniku. “Ne, to nije dron, jer dron je bespilotna letjelica koja se najčešće koristi u vojne svrhe. A ovo je kvadrokopter, i to sklopivi, što znači da je to letjelica s četiri rotora”, poučio nas je Tin.

Aleksandar Muharemović nam je objasnio da se inovatori moraju koristiti preciznom terminologijom, pa iako su nama laicima dron i kvadrokopter na prvi pogled isti, razlika, dakako, postoji.

- U Dom tehnike krenuo sam prije pet godina, prošao sam mnoge radionice i upoznao prijatelja koji je išao na elektroniku. Tako sam i ja krenuo na elektroniku, područje koje me zanima najviše od svega. Sklopivi kvadrokopter izrađivao sam iz hobija, a na kraju sam završio na natjecanju. Dijelove sam naručio preko interneta. Cjelokupni dizajn letjelice napravio sam samostalno, od aluminijskih cijevi do vitroplast-pločica, koje se koriste u izradi tiskanih pločica za elektroniku. Uz to, kvadrokopter je opremljen GPS-om kamerom i videolinkom. Trebalo mi je oko pola godine da napravim model - rekao je Tin.

Nije dugo trebalo da prijeđe put od hobija do nagrade. Prvo je osvojio zlatnu medalju u Iloku, a zatim srebro u Zagrebu. “To su mi najveće nagrade do sada”, rekao nam je Tin, koji je do sada bio na tri natjecanja, od toga dvaput u Iloku. Kad smo ga pitali za neku novu inovaciju, rekao je da još razmišlja o tome te optimistično naglasio: “Svašta mi još može pasti na pamet.”

Muharemović je Tinu čestitao na drugom mjestu i srebrnoj medalji, koju mu je i uručio. Istaknuo je da je riječ o darovitom učeniku, koji je za svoju inovaciju, podsjećamo još jednom, nagrađen zlatnom medaljom na Inventumu - sajmu inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih u Iloku, a predstavit će se i na 40. Salonu inovacija Inova 2015., koji se od 5. do 7. studenog održava u Karlovcu. “U Zagrebu je bilo izlagača iz cijelog svijeta, pa je srebrna medalja za ovako mladog inovatora doista velika stvar”, naglasio je Muharemović.

Tin je učenik 7.a razreda, pa je uručivanje nagrade priređeno u njegovu razredu. Čestitali su mu kolege iz razreda, razrednica Marica Vinković i ravnateljica Tatjana Kristek. Razrednica Vinković ističe da je riječ o odličnom, vrijednom, svestranom i samozatajnom učeniku te da je cijela škola sretna što ima takvog učenika, koji može biti uzor drugima.

Uz nepobitan dar za elektroniku i tehniku uopće, svestrani Tin još svira gitaru u Glazbenoj školi Franje Kuhača i trenira veslanje. Čime će se baviti u budućnosti, još ne zna, za sada razmišlja koju će srednju školu upisati, ali je siguran da će to biti škola u kojoj će steći nova znanja iz elektronike.

NIJE DRON, NEGO ROTOKOPTER

A što rade u Domu tehnike kada je riječ o dronovima, objasnio nam je Antun Šikić, instruktor-savjetnik Hrvatske zajednice tehničke kulture, inače zrakoplovni mehaničar iz Osijeka, koji već gotovo tri desetljeća vodi radionice za djecu u Domu tehnike u sklopu Centra tehničke kulture - ZTK Osijek.

- Osmislili smo i realizirali novi projekt, a riječ je o radionici s rotokopterima na daljinsko upravljanje. Do sada smo organizirali već tri takve radionice. Prva radionica održana je u organizaciji Aerokluba Osijek, u sklopu manifestacije Zima u Domu tehnike, druga u vrijeme proljetnih školskih praznika, a treća u sklopu manifestacije Ljeto u Domu tehnike. Prvu radionicu pohađalo je devet polaznika osječkih osnovnih škola, koji su tijekom tri dana svladali teorijski dio, slijedio je praktični dio u dvorani Osnovne škole Vladimira Becića, u trajanju od deset sati, odnosno tu su djeca učila tehniku upravljanja rotokopterima - priča mentor Šikić.

Tijekom radionice učenici su s velikim zanimanjem pratili i svladavali vještine upravljanja rotokopterima, a održano je i natjecanje, koje su promatrali i roditelji polaznika te su dali visoku ocjenu tom novom projektu. Nakon završetka radionice dodijeljene su diplome svim polaznicima za uspješno završenu radionicu.

Uz Antuna Šikića, taj su projekt provodila još dva mentora Aerokluba Osijek, Filip Glogoški i Petar Sušac. A polaznici prve radionice bili su učenici: Adrian Trogrlić, Leon Činčurak, Luka Grgić, Mate Prka, Ivan Kirin, Adam Kirin, Mislav Dankoš, Andrija Ivanković i Ivan Kelam Rupčić.

Naš sugovornik kaže da je broj polaznika limitiran na deset, a dob je polaznika od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodaje da tu nije riječ o klasičnim dronovima, nego o minidronovima, modelima koje su kupili i kojima su se djeca igrala, ali i mnogo toga naučila o bespilotnim letjelicama.

- Veliko je zanimanje djece za ovu radionicu. Jer današnja se djeca gotovo rađaju s joystickom u rukama, pa je igra s varijacijama drona njima sasvim uobičajena. Cijena rotokoptera je oko 200 kuna, u što je uključen dron i uređaj za daljinsko upravljanje, pa je to prihvatljivo. Nisu lomljivi i prilagođeni su dječjoj dobi. Kad završe radionice, mnogi si polaznici kupe takav ili složeniji model, a neki ih i sami izrađuju. To su onda već složeniji modeli, koji imaju GPS uređaj, kameru ili fotoaparat, pa djeca s pomoću njih rade prve snimke po kući i dvorištu. Jedan od darovitijih je Tin Gjurčević, pred kojim je velika budućnost - zaključuje Šikić.

Vesna LATINOVIĆ
SVESTRANA NAMJENA
Dronovi imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta

Zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak, 29. listopada, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali su o sigurnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), opće poznatih kao bespilotne letjelice, u civilnom zrakoplovstvu. Kao izvjestitelj u sjeni, zastupnik Davor Škrlec rekao je kako je zadaća Europske unije u što kraćem roku razviti zakonodavni okvir koji će zajamčiti investicije i razvoj konkurentnog europskog sektora bespilotnih letjelica za civilnu upotrebu te jasno razlikovati profesionalnu upotrebu bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje od njihove rekreativne upotrebe. “Potencijal za gospodarski razvoj tog sektora je golem. Potiče razvoj inovativnih tehnologija, koje imaju velik potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, posebno zelenih radnih mjesta, kako u velikim trgovačkim društvima tako i u tisućama malih i srednjih poduzeća”, rekao je Škrlec.

VELIKE MOGUĆNOSTI
Budućnost je već stigla: Radit će sve, pa i spašavati život ljudima

Naš sugovornik Antun Šikić ističe da je primjena dronova već danas velika, a u budućnosti će, ističe, biti još veća: “Mogu služiti za različita snimanja, kamerom ili fotoaparatom. Najnovija je primjena da voze poštu u gradu, od zgrade pošte do mjesta narudžbe. U SAD-u se čak koriste kao hitna pomoć za srčane bolesnike, jer im dovoze lijekove i injekcije, i tada mogu spasiti život ljudima. Primjena dronova u budućnosti bit će strahovito velika, i to u svim segmentima života.”

ZBOGOM PRIVATNOSTI
Globalna kontrola, globalna dominacija, globalna panika...

ogućnosti bespilotnih letjelica (dronova) pružile su svijetu priliku za istraživanje novih načina obavljanja dosad uobičajenih zadataka. Od dostavljanja paketa unutar grada za manje od 15 minuta, pružanja prve pomoći samo nekoliko minuta nakon nesreće, zasađivanja cijelih polja pa do hvatanja atraktivnih snimki za filmove i serije. I način na koji gledamo sportske događaje također se mijenja. U planu je i zamjena dosadašnjeg sustava zračnih kabela te uvođenje specijaliziranih dronova u uporabu. Kompanije poput Amazona i Googlea brzo su uvidjele prednosti bespilotnih letjelica, kojima bi se koristile za vlastiti sustav dostave dronovima. Google razvija “Wing”, a Amazon radi na “Prime Airu”. Tržište je očigledno prepoznalo potencijal bespilotnih letjelica, ali neće samo u industriji dronovi pronaći svoju primjenu, popularnost njihove uporabe u civilne svrhe rapidno raste. Prema procjenama 3D Roboticsa, samo u SAD-u dosad je prodano više od 500.000 dronova. FAA (Federal Aviation Administration) procjenjuje da će tržište dronova dosegnuti vrijednost od 90 milijardi dolara u sljedećih deset godina, što će generirati više od 100.000 radnih mjesta samo u SAD-u. Međutim, uporaba dronova ima i svoju mračnu stranu. Dronovi nas mogu snimati i špijunirati, prenositi drogu i oružje, ometati u gašenju požara itd. Tu je i druga potencijalna opasnost, jer bi se preko dronova mogao širiti malware, odnosno bespilotne letjelice opremljene posebnim hi-tech uređajem mogle bi se koristiti za hakiranje računala povezanih s nesigurnim odnosno otvorenim WiFi mrežama (u kafićima, mjestima javnog prijevoza i slično), što bi moglo izazvati velike štete ako takvi dronovi padnu u krive ruke.(Preuzeto i priređeno s portala http://zimo.dnevnik.hr)(D.J.)

Facebookova Aquila može dosegnuti visinu od gotovo 30 kilometara, odakle će posebnim laserskim zrakama distribuirati internet-signal...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike