SLAVONSKI BROD - U općem sivilu događaja oko izbjegličke krize, predizborne kampanje, pa i sumornog jesenskog vremena, izložba “Vedrina japanskog kilta”, postavljena u Muzeju brodskog Posavlja, pravi je melem za oči i dušu, prije svega zbog emocija iz kojih je proizišla, a potom i kao vrhunski vizualni i umjetnički doživljaj. Izložba je, naime, nastala u znak zahvale hrvatskim građanima za pomoć i donacije tijekom katastrofe, odnosno cunamija, 2011. godine, i predstavlja dio japanske kulture, umjetnosti i emocija upletenih u dizajnu kilta i raznih materijala. U organizaciji Hrvatskog muzeja turizma i japanskog veleposlanstva izložba je do sada predstavljena u Opatiji, Osijeku i Vukovaru, a u sljedećih mjesec dana Brođani će u muzejskim dvoranama moći prizvati sjećanja i uspomene na toplinu doma i slične radove kakve su izrađivale naše bake na živopisnim narodnim nošnjama.

U prigodi otvorenja, izložbu je posjetio i japanski veleposlnik u Hrvatskoj Keiji Ide sa suprugom Aju Ide. Kazao je kako je kilt dio tradicije u Europi i Americi, a koja je zapravo počela u Japanu izradom kimona.

- Kimono je prelijepa odjeća, a kada postane stara i neupotrebljiva, pretvaramo je u kilt. Sada je u Japanu izrada kilta jako popularna - rekao je veleposlanik Keiji Ide.

A ravnateljica HMT Katarina Mažuran Jurišić veli da je ideja potekla od Japanke koja živi u Opatiji. Motivi kiltova povezuju Japan s Hrvatskom predstavljajući, primjerice, opatijske kamelije, hrvatske zastave i najprepoznatljiviji hrvatski proizvod – kravatu.

- Nije nam predstavljalo problem prepoznati višeslojnost i umjetničku kvalitetu suvremenih umjetnina koje dolaze u formi kilta, u koje je utkana višestoljetna tradicija i duh dalekog Japana. Tome pridonosi iskustvo koje su muzealci stjecali desetljećima kroz bavljenje tradicijskim naslijeđem brodskog Posavlja, a koje je rezultiralo formiranjem naše bogate muzejske zbirke - Zbirke ponjava, koja se sastoji, između ostalih, i od šezdesetak krpanih ponjava - kazala je u prigodi otvorenja izložbe ravnateljica MBP Danijela Ljubičić Mitrović o ponjavama koje su pandan kiltu.

- U ponjavama smo prepoznali kreativnost i inventivnost vezilja, što autorice izjednačuje s likovnim stvarateljem, umjetnikom, a što prepoznajemo i u ovom obliku japanske umjetnosti - istaknula je Ljubičić Mitrović, navodeći kako su upravo japanski turisti na izložbi ponjava u Dubrovniku 2012. iskazali oduševljenje i izrazili želju da si osiguraju vlastiti primjerak.