Objavljeno 26. kolovoza, 2015.
HNB: Troškovi modela ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava
Vezani članci
PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA GRAĐANE ZADUŽENE U ŠVICARSKIM FRANCIMA
Prijedlog zakonskih izmjena kojima će biti riješen problem građana zaduženih u švicarskim francima ministar financija Boris Lalovac pripremit će za sjednicu Vlade za idući ili za dva tjedna.
Detalje prijedloga o konvertiranju kredita iz franaka u eure iznio je jučer ujutro u emisiji “Ujutro prvi” Hrvatskog radija ministar Lalovac. Ministar je rekao kako će se svi krediti u 'švicarcima' konvertirati u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan konverzije. Mađarska je pokušala s konverzijom prema tečaju na dan potpisivanja kredita, ali tu odluku srušio je europski sud. Lalovac je naglasio kako se ove mjere neće odnositi na već vraćene kredite. Pojasnio je kako je “sve već na papiru” te da neće biti novog zakona, nego će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u 'švicarcima', s glavnicama kredita u eurima.
“Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Imale su jeftin novac, uzele su bonuse i otišle, a građane su pustile da grcaju u dugovima. Banke upravljaju valutnim rizicima i imaju mehanizme za zaštitu od tog rizika - za to su plaćene”, kazao je Lalovac.
Hrvatska narodna banka u priopćenju navodi da troškovi najavljenoga modela za rješenje kredita u švicarskim francima ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava. “Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica, tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 milijardi kuna, odnosno 11 do 12 posto njihova kapitala. Premda utjecaj na pojedinačne banke koje imaju značajan portfelj kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi bio simetričan, ocjenjuje se da bi se zbog predloženoga djelomičnog otpisa njihova prosječna stopa ukupnoga kapitala smanjila otprilike za 1,5 postotnih bodova, odnosno da bi ona koncem godine mogla u prosjeku iznositi 21,6 posto”, navodi HNB.
Međutim, preliminarni podaci HNB-a simulirani na temelju dostupnih informacija pokazuju da bi sve obuhvaćene banke i nakon provođenja te transakcije imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve. “Kako bi simulirani ukupan iznos zahtijevanog otpisa po predloženom modelu premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak u toj godini. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. godine. Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena”, navodi HNB. I.Mikulić
Konverzija bi mogla smanjiti međunarodne pričuve
Činjenica da bi banke provele djelomičan otpis glavnica nakon konverzije kredita nominiranih u francima u eurske, koji bi iznosio 5,5 – 6 mlrd. kuna, ima implikacije i na njihovu valutnu poziciju, napominju u HNB-u. “Održavanje uravnotežene valutne pozicije zahtijevalo bi da banke kupe za kune 700 – 800 mil. eura, što bi moglo utjecati na smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za cijeli ili značajan dio tog iznosa”, upozoravaju iz središnje banke.
Bankama tri mjeseca za prilagodbu
“Radit će se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje”, kazao je ministar Lalovac. Svi detalji, kazao je, bit će definirani tijekom ovog i početkom idućeg tjedna, a 1. listopada uslijedit će izglasavanje u Saboru ili donošenje uredbe. Ministar je pojasnio kako će banke imati rok od tri mjeseca da se prilagode novoj situaciji, jer će se svaka kreditna partija obrađivati individualno.