Zaštita, promicanje i potpora dojenja je javnozdravstveni prioritet Republike Hrvatske. Važnost dojenja treba promatrati s tri aspekta: prehrane, jačanja imunološkog sustava i poticaja razvoja rane privrženosti, koja je izuzetno važna za kasniji adekvatan psihosocijalni razvoj djeteta.

Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke. Dojenje pridonosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, bržem vraćanju maternice nakon poroda u prijašnje stanje, manjoj slabokrvnosti i osteoporozi, manjoj učestalosti šećerne bolesti, hipertenzije i reumatoidnog artritisa. Unatoč spoznajama o dobrobiti i pozitivnom utjecaju dojenja na rast i razvoj djece, u svijetu je zabilježen kontinuirani pad stope dojene djece. Zbog stalnog pada stope dojene djece, zaštita, promicanje i potpora dojenju predstavlja danas javnozdravstveni prioritet većine razvijenih zemalja. Na temelju navedenoga Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF pokrenuli su programe i akcije s ciljem promicanja isključivog dojenja svakog djeteta do šest mjeseci života, a nakon toga nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do druge godine života.

Pitanje dojenja ima daleko širi društveni aspekt, uključenja zajednice u stvaranju jedne nove društvene klime i spoznaje o nužnosti za ispravan prvi korak u životu svakog pojedinca koji ne određuje on sam, nego njegova najbliža i šira okolina. Za postizanje toga cilja potrebno je izraditi postupnike za promicanje dojenja od trudnoće do primarne zdravstvene zaštite. Valja naglasiti da je edukacija jedna od najvažnijih karika u provođenju ovoga programa, jer se tako šire znanja, a time i svijest o korisnosti i važnosti dojenja.

Za potrebe evaluacije rezultata u promicanju dojenja, potrebno je pridržavati se definicija Svjetske zdravstvene organizacije:

l ISKLJUČIVO DOJENJE – dojenčad hranjena samo majčinim mlijekom, uključivo izdojenim, a ne prima nikakvu krutu ili kašastu hranu, niti formulu / drugu vrstu mlijeka, kao ni vodu / voćne sokove, jedino moguće je vitaminsko-mineralni nadomjestak ili lijek

l PRETEŽITO DOJENJE – dojenče prima uz majčino mlijeko samo vodu, vodene napitke, voćne sokove, te vitaminsko-mineralne nadomjeske ili prema potrebi lijek

l POTPUNO DOJENJE – isključivo i pretežito dojenje

l DOJENJE S UVEDENOM DOHRANOM – dojenče uz majčino mlijeko dobiva krutu ili kašastu hranu ili mliječnu formulu

l UKUPNO DOJENI – dojenčad hranjena majčinim mlijekom (isključivo, pretežito i dojenje s uvedenom dohranom)

l NEDOJENJE - dojenče ne dobiva majčino mlijeko, to jest, hranjeno je bilo kojom tekućom ili krutom hranom osim humanim mlijekom.

Statistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se Republika Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. Natalitetna stopa 2012. godine iznosila je 9,8 %, a negativna stopa prirodnog prirasta –2,3. Mali broj dojene djece, kao i kratko razdoblje dojenja unazad nekoliko desetljeća, svrstavali su Hrvatsku među zemlje s vrlo niskom stopom dojenja. Prema zdravstvenim podacima tijekom 1993. godine, u Republici Hrvatskoj stopa dojenja pri izlasku iz rodilišta bila je približno 75 %, a u dobi od tri mjeseca dojenčeta oko 30 %. Zaključno 45 % majki odustaje od dojenja tijekom prva tri mjeseca od poroda. Jedan od glavnih razloga za tako nisku stopu dojenja je nedovoljno poticanje majki na dojenje. S obzirom na gore navedene pokazatelje od 1993. godine UNICEF je na području Hrvatske započeo provedbu programa „Promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj”, s naglaskom na projekt „Rodilišta - prijatelji djece“. U Hrvatskoj 1995. godine započinje osnivanje “Grupa za potporu dojenja”. Vodstvo i sudjelovanje patronažne sestre u grupi osigurava stručnu podršku o njezi i skrbi dojenčeta. Ministarstvo zdravlja podržalo je program „Rodilišta-prijatelji djece“ koji je pokrenuo Ured UNICEF-a za Hrvatsku u prosincu 2006. godine. Program je primarno orijentiran prema rodilištima i ostvarenju kriterija „Deset koraka prema uspješnom dojenju“. Cilj je da sva hrvatska rodilišta ispune kriterije i budu proglašena rodilištima prijateljima djece, no i da održe stečeni naslov.

Kako bi se dojenju dalo određeno značenje u društvu, obilježava se Svjetski tjedan dojenja u prvome tjednu kolovoza svake godine koji je posvećen nekoj temi vezanoj uz promicanje i potporu dojenju. Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna dojenja je: Let's make it work! Ostvarimo to! Svjetski savez za podršku dojenja (WABA) globalna je mreža pojedinaca i organizacija koje se brinu o zaštiti, promociji i pružanju podrške dojenju diljem svijeta. WABA ovogodišnjom temom poziva na globalnu akciju u podršci ženama koje kombiniraju dojenje i posao, bilo da su zaposlene na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, na određeno ili neodređeno vrijeme. Vrlo je važno osnaživati žene u ostvarivanju prava dojenja na radnom mjestu.

Povratak na posao ne mora biti razlog za prekidanje s dojenjem. Pravo na stanku za dojenje utvrđeno je člankom 19. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08. i 110/08). Zaposlena majka koja radi puno radno vrijeme i namjerava koristiti pravo na dvosatnu stanku za dojenje djeteta, mora najmanje 30 dana prije nego što počne koristiti to pravo obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri. Osim toga, mora podnijeti zahtjev područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji će donijeti rješenje o pravu na stanku. Rješenje će izdati na temelju potvrde pedijatra da majka doista doji dijete i potvrde poslodavca da radi puno radno vrijeme. Pravo na stanku majka ima sve dok dijete ne navrši godinu dana, a dok koristi to pravo dužna je svaka dva mjeseca područnom uredu HZZO-a dostaviti potvrdu pedijatra da i dalje doji. Zbog korištenja stanke za dojenje majci se, ako je prije rodiljnog dopusta radila neprekidno 12 mjeseci, ne smije umanjivati plaća, odnosno da ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100 % proračunske osnovice, preračunate u korištene sate, pod uvjetom da majka ispunjava uvjet staža osiguranja.