TRAPARI – Kako do boljih prinosa u voćnjaku promjenom načina gnojidbe prikazano je na oglednim primjerima stanja tla u zajedničkom višnjiku pokraj Trapara, u kojem deset članova udruge voćara uzgaja višnju na 18 hektara, na gotovo 15.000 stabala, i dva hektara jabuka. Kako su neki od voćara već tri godine prešli na gnojidbu s PRP solima, a neki ostali na klasičnoj NPK mineralnoj gnojidbi, bilo je idealno usporediti stanje tla u raznim dijelovima višnjika. Bagerom su iskopana dva kanala u višnjiku duboka više od 1,5 metara uz stabla višnje te se jasno moglo vidjeti, kako je pojasnila i stručnjakinja za tla iz Francuske, razlike u tlima, rastresitosti tla, dubina korijena i njegova razgranatost, što uvelike utječe i na rod višanja.

- PRP sol organsko je gnojivo obogaćeno mikroelementima, a ispunjava i uvjet za ekološku proizvodnju. Dobre rezultate daje na ratarskim kulturama, a ponajprije je namijenjena za voćarstvo i vinogradarstvo upravo zbog toga što po jedinici površine daje veće količine hranjiva. Znači, veći broj jedinki biljaka, stabala, trsova bolje iskorištava tlo. Ovim načinom gnojenja u tlu povećavamo prozračnost, poboljšavaju se uvjeti za razvoj glista koje normalno daju kvalitetu tla, razvijaju humus i omogućuju razvoj mikrokorijena koji je nužan za vegetaciju. Upravo veći razvoj mikrokorijena omogućuje bolji razvoj stabla i ploda. Taj sustav gnojenja daje dugoročne rezultate i zadržava kvalitetu tla, a time višegodišnji nasadi imaju isplative prinose. Klasično gnojenje NPK mineralnim gnojivima nužno je zbog povećanja ekonomske opravdanosti, a dugoročno čine štetu. Prouzročuju kiselost tla, smanjuju mu PH vrijednost, smanjuje humus u tlu, prozračnost, a time i korijenost – rekao je Ivica Kovačević iz Jakšića, koji ovu gnojidbu u svom dijelu višnjika provodi već tri godine. Iako je nešto skuplja od mineralnih gnojiva, dugoročno se isplati jer oporavlja voćnjak i voćke.

On je posadio oblačinsku konzumnu konditorsku višnju, koja ima dobru prođu na domaćem i inozemnom tržištu. Do sada su višnju uglavnom predavali domaćem otkupljivaču iz Slavonskog Broda, ali je zbog neurednog plaćanja većina njih potražila druge otkupljivače, pa su čak i izvezli određene količine. Organizirali su se i u Udrugu uzgajivača višnje Požeško-slavonske županije, preko koje će nastojati naći kvalitetnije kupce. Prošle je godine ured bio znatno veći nego ove godine jer je na višnje kasni mraz ostavio velike štete, negdje i do 60 posto.

Kovačević navodi da se još prije dvije godine za višnju dobivalo 4,9 kn za kg, prošle godine 3,50, a ove godine od 2,60 do 3,20, ovisno o kvaliteti, uz isplatu u sljedećoj godini. To ih je navelo da traže kupce u EU koji daju bolju cijenu i plaćaju odmah, a udruženi će to moći postići i sa svojim količinama.

Dvadeset godina voćarstvom, a posebno višnjom, bavi se Josip Pečur iz Jakšića, a od prošle godine višnjike je prepustio sinovima i sada je, kaže, samo savjetnik:

– Ove je godine jedan sin imao nešto više od pet tona, a drugi 15 tona višnje, što je znatno manje nego prošle godine, kada su imali za 50 posto veći urod. Ove se godine višnja nije 'pokrila' jer je s ovom cijenom novca bilo dovoljno samo za plaćanje troškova berbe i nabavu zaštitnih sredstava za sljedeću sezonu. S ovom cijenom tu nema isplativosti, posebno što većinu roda na otkupu klasiraju u drugu klasu, koju plaćaju jedva kunu i pol. Ne znam što će učiniti u budućnosti. (AGM Kruna)