Radništvo se sprema na zasluženi godišnji odmor, jedni s regresom, drugi bez njega. Ta novčana naknada nekada je zaposlenima bila neizostavna, no danas je isplaćuje sve manje poslodavaca.

Regres nije zakonska obveza, nego je reguliran kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Dio poslodavaca njegovu neisplatu objašnjava time da im je od regresa važnija isplata božićnica i uskrsnica, odnosno novčanih naknada vezanih uz velike blagdane. Iako smo nacija u kojoj svi priželjkuju raditi u javnoj i državnoj službi, a njezine službenike počesto naziva uhljebima, javni i državni službenici u 2015. ostali su kratki za regres – njegova isplata uskraćena im je, kao i božićnice, odlukom saborske većine krajem ožujka. U krajnje slabo plaćenoj branši kao što je trgovina, a koja zapošljava oko 180.000 radnika, kaže predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić, ima regresa, no, dodaje, i više je radnika koji ga ne primaju nego onih kojima se ta naknada isplaćuje.

– Tamo gdje je on reguliran kolektivnim ugovorom (KU), uredno se isplaćuje i mi na tome inzistiramo. Negdje je to u novcu, negdje u robi. Tamo gdje nema KU, regres je često pitanje odluke “od danas do sutra” - kaže Štulić.

Njezin kolega, predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković, kaže da su svi regresi u toj branši regulirani kolektivnim ugovorom.

- Negdje se na to ime isplaćuje novac, negdje bonovi. Regres se nekako povezuje s prošlim vremenom, više se posljednjih godina forsira isplata božićnica i uskrsnica. Tamo gdje se isplaćuje, gleda se da se neoporezivi dio dohotka podijeli na regres, božićnicu i uskrsnicu. Dok ga neki veliki sustavi u našoj branši obavezno isplaćuju, druge velike kompanije iz sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, koja ima 50-55 tisuća zaposlenih, umjesto njega za božićne blagdane – tradicija je u tim firmama, obavezno isplaćuju tzv. 13. plaću - kaže Orešković.

U drvoprerađivačkoj industriji, koja ima oko 19.700 radnika, kaže čelnik Sindikata drvne i papirne industrije Željko Govedić, regres prima između sedam i devet tisuća radnika, a njih 70 % dobiva ga u novcu, prosječno 1000 kuna.

– Među tvrtkama koje ga isplaćuju, isplaćen je dosad u njih 50 %. Iako se za našu branšu kaže da je izišla iz krize, njezini radnici to na svojim novčanim pravima još nisu previše osjetili. Granski kolektivni ugovor vrijedi do 1. listopada i regres je bio jedan od uvjeta, jer je većina radnika u ovoj branši praktički na minimalcu. Gledali smo da se kroz neoporezivi dio, i kroz regres, radnicima kompenziraju tako male plaće - kaže Govedić.

Dodaje, vodeći u isplati regresa su farmaceutska industrija, poljoprivreda poput Podravke, Agrokora, a najmanje se isplaćuje u trgovini, tekstilu, građevinarstvu, kožarskoj industriji.

U đakovačkom Komunalnom poduzeću Univerzal, što ima gotovo 100 radnika, isplaćuju regres, dijeleći neoporezivi dio od 2500 kuna.

– Već smo ga isplatiti, po 1000 kuna, u dva dijela, i to na temelju pravilnika o radu i u suradnji sa sindikatom, čime se poštuju sva materijalna prava radnika, a istovremeno se vraćaju i svi krediti, kao i svi lizinzi - kaže predsjednik NO Goran Soldo.

Dodaje, sredstva za isplatu regresa ostvarena su unutarnjom racionalizacijom poslovanja, pri čemu su troškovi uredskog materijala i poslovanja smanjeni za gotovo 50 % te su za 40 % smanjene dnevnice – sa 170 na 90-ak kuna. “Unutarnje uštede ostvarene su, uz ostalo, i smanjenjem troška plaća uprave, a na radna mjesta voditelja koji su otišli u mirovinu nije bilo novih zapošljavanja, nego je bila preraspodjela postojećeg kadra”, objašnjava Soldo. I u drugoj gradskoj komunalnoj tvrtki, Đakovačkom vodovodu, za njegova 64 radnika, isplaćuju regres prema pravilniku o radu. “U lipnju smo isplatiti po 1200 kuna regresa, podijelivši neoporezivi dio dohotka od 2500 kuna na regres, božićnicu i uskrsnicu”, kaže direktor Vlado Koren. U đakovačkom Meteoru, tvornici kemijskih proizvoda, kaže vlasnik i direktor Ante Raspudić, sindikat je uputio zahtjev za isplatu regresa. “Zahtjev je još u razmatranju jer čekamo rezultate poslovanja zaključno s 30. lipnja. Nisam nesklon isplatiti ga, samo čekam rezultat poslovanja u prvom polugodištu”, kaže Raspudić, dodajući da, bude li ga, regres će najvjerojatnije biti u bonovima Konzuma, u vrijednosti od 300 do 500 kuna.