Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da će ekonomske i financijske posljedice grčkog referenduma biti vrlo male, a političke - velike. “Budući da je Europa potraživanja europskih banaka prebacila na stabilizacijske fondove, bankrot Grčke ne znači da banke neće dobiti novac, nego ga potražuju fondovi. Tako da direktnog financijskog utjecaja nema. Politička dimenzija je značajnija jer se jedna zemlja zapravo suprotstavila službenoj politici EU. I ako Europa ne promijeni pristup ujedinjavanju Europe, više glede solidarnosti, a manje pristupom kapitala, fondova i stranih investicija, to se može proširiti i na druge. A grčki će narod od ovoga trpjeti veću štetu nego da su to pametnije riješili, s drukčijom vladom. Nisu imali koncept, nego su išli na sve ili ništa - ističe Jurčić, dodajući kako Grčku sada “drže” NATO i SAD, koji ju geopolitički trebaju, na što Grci idu. Njegov je prijedlog da Grčka organizirano iziđe iz eurozone na deset godina, da im Europa ili MMF daju još 30 ili 40 milijardi, ali ne za pokriće gubitka, nego za razvoj ekonomije.

- Znači, zamrznuti ili ostaviti u fondovima grčki dug, ostaviti Grke u EU i dati im nove kredite za razvoj, koje mogu svojim radom vratiti. Bez obzira na to bio to euro, drahma ili neka treća valuta. Ako Europa to napravi pametno, iako ja tu ne vidim neke velike pameti, to bi bilo puno jeftinije - kaže Jurčić, dodajući da je tu krivnja raspodijeljena.

Povjesničar Ivo Banac kaže da je posljedice teško predvidjeti, no nije velik optimist jer smatra da je to velik udarac za EU i eurozonu. “Bojim se krajnjih scenarija jer su grčke banke ključne u nekim balkanskim zemljama, poput Albanije i Makedonije, pa će i tu biti posljedica. A i zemlje vjerovnici izgubit će novac ako ne bude kompromisa. Najviše zabrinjavaju strateške posljedice, recimo da se Grčka doista na neki način okrene prema Rusiji, što bi bio velik problem za ovaj dio svijeta”, kaže Banac, dodajući tu i promišljanje o tzv. crnom scenariju. Kaže kako nije slučajno da neki promatrači to doživljavaju kao reprizu 1914. godine, pa tu “svašta može biti”.

- Idemo vrlo problematičnim putem, gdje se mora riješiti što je to euro. Je li to novac kojim upravlja jedna središnja banka bez mogućnosti niveliranja od strane nacionalnih država ili je to nešto što nacionalne države koriste kao vrstu valute koja trenutno služi njihovim interesima. Drugim riječima, što je Europa? O tim je stvarima najbolje razgovarati u stabilnim vremenima, a ovdje je sekundu do ponoći - zaključuje Banac.

To pitanje komentirali su mnogi, pa je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio da bi to mogla biti prekretnica za Europu, kao i za RH, jer su Grci pružili otpor “suludoj politici rezanja”. I Živi zid ističe da to može biti prijelomna točka, osnažujući progresivne pokrete i pobuđujući svijest o nepravednosti i nelogičnosti postojećeg nedemokratskog kapitalističkog sustava. “Grčko 'ne' početak je borbe za drukčiju Europu - Europu rada, a ne kapitala”, tvrde. I.Bošnjak