Od 1. srpnja, na drugu godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Njemačka ukida radne dozvole za radnike iz Hrvatske, čime je njemačko tržište rada od tada otvoreno i za posljednju kategoriju radnika, onih bez stručne naobrazbe.

Procjene su da će iz Hrvatske godišnje u tu zemlju na rad odlaziti deset tisuća ljudi. Reklo bi se – dobra vijest za one u potrazi za poslom i boljim životom, no loša za naše demografe, dok njemačka demografska slika time može biti samo na dobitku. Jer, kaže demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, demografska slika Njemačke u odnosu na tako razvijene druge zemlje u EU-u je najlošija, najnepovoljnija. Tako se ovim potezom popunjavaju praznine na njenom tržištu rada, sada kada je ta zemlja snažno izašla iz krize i osjeća potrebe za radnicima, ali i njene demografske praznine.

Radni egzodus za Njemačku doživjeli smo i 1960-ih i 1970-ih, no u usporedbi sa sadašnjim razlike su velike. Živić procjenjuje da je tada iz Hrvatske na rad otišlo ne manje od 300.000 ljudi, no taj je odlazak bio privremenog karaktera, naš čovjek išao je sam, ne povlačeći obitelj za sobom pa time ni svoja nova rađanja, a po odlasku u mirovinu vraćao se kući, k obitelji. Za razliku od toga, današnji 'gastarbajter' ne želi najbolje godine života provoditi sam u obećanoj zemlji nego sa sobom vodi i obitelj, a riječ je o radno aktivnim i reproduktivnim generacijama, koje odvode sebe i svoje rađanje, poboljšavajući demografsku sliku tih zemalja, a na štetu demografskih kretanja kraja iz kojeg dolaze.

- No, dakako, te se ljude zbog odlaska u drugu zemlju radi posla i rješavanja egzistencije nikako ne može optuživati. Odlučuju se na krupan životni korak koji, očito, u Hrvatskoj ne mogu realizirati pa traže izlaz iz te situacije i dolaze u novu sredinu. Veliki je to gubitak za Hrvatsku, no ne osuđujmo te ljude, nego one koji vode takve javne politike u nas. Odgovornost je na vlastima, i to velika nacionalna odgovornost, da učine sve kako bi se taj nepovoljni trend usporio. Jer, u vrlo kratkom vremenu dogodio nam se veliki odljev, samo u dvije godine – 2012. i 2013. - oko 32.000 ljudi. Riječ je o vitalnom, reproduktivnom stanovništvu, bliske su to generacije gdje uvijek jedno vuče drugo - kaže Živić.

No, kaže, uvijek je pitanje koliko imigranti, novodoseljeno stanovništvo, s obzirom na rješavanje svojih egzistencijalnih problema što im je prioritet zbog kojeg su i došli u neku zemlju, mogu odmah osvježavati njenu demografsku sliku, u ovom slučaju Njemačke. – Ako dolazak i ostanak potraje, sigurno je da će jedna od posljedica biti popravljanje njenih demografskih kretanja. Demografi u Njemačkoj bit će zasigurno zadovoljniji od naših, jer u tom odljevu naši vide daljnje urušavanje domaće demografske slike, kaže Živić.

Najbolje demografske pokazatelje imaju najrazvijenije zemlje EU-a poput Francuske, Švedske, Irske, zemlje koje su, kaže demograf Živić, vodile takve javne – obiteljske, ekonomske, socijalne, radne... politike, za stvaranje preduvjeta kojima su usporile negativne demografske trendove. Njemačka, iako najrazvijenija, nije to ostvarila, a njene demografske praznine korijen vuku, uz ostalo, i iz vremena ili, točnije, nakon II. svj. rata kada je kolektivna svijest oko krivnje za rat, dugo iza njega susprezala tamošnje nacionalno biće da potakne novi vjetar u leđa demografskim kretanjima i procese integracije njemačkog naroda.