Zdravlje
RAK DEBELOG CRIJEVA - DAN IRISA 2015.

Rano otkriven izlječiv je u 90 posto slučajeva
Objavljeno 18. svibnja, 2015.

Rak debelog crijeva treći je najčešći karcinom u svijetu (iza raka pluća i dojke) s više od milijun novooboljelih godišnje. Stope oboljelih različite su u svijetu i pripisuju se različitim prehrambenim navikama i drugim utjecajima okoliša. Češće obolijevaju muškarci, a rizik za obolijevanje u oba spola raste s godinama života. Većina slučajeva raka debelog crijeva dijagnosticira se u osoba starijih od 50 godina.

U Hrvatskoj se broj novooboljelih povećao sa 34,5 na 100.000 stanovnika (1990) na 64 na 100.000 stanovnika koliko je iznosila stopa novooboljelih 2005. godine. U istom razdoblju porastao je i broj umrlih od ove bolesti i to sa 21,9 na 100.000 oboljelih na 40,6 na 100.000. I u Osječko-baranjskoj županiji je prisutan trend porasta obolijevanja od raka debelog crijeva. Podaci za posljednju dostupnu godinu (2012) govore nam da je u županiji oboljelo 175 osoba od ove zloćudne bolesti.

Rizični čimbenici

Brojni su rizični čimbenici koji djeluju na nastanak raka debelog crijeva. Osim genetike, na koju, na žalost, ne možemo utjecati, niz je čimbenika koje možemo mijenjati i tako smanjiti vjerojatnost obolijevanja. To su nezdrava ponašanja i navike poput male ili nedostatne tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana, pušenje, konzumacija alkohola i povećana tjelesna težina.

Dokazano je da konzumacija crvenog i prerađenog mesa povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva, dok zaštitnu ulogu imaju konzumacija prehrambenih vlakana i cjelovitih žitarica, te unos voća i povrća. Tjelesno aktivne osobe imaju manji rizik za 14-30 % u odnosu na osobe koje su slabije tjelesno aktivne. Najčešća posljedica neadekvatne prehrane i male tjelesne aktivnosti je debljina, koja je također rizični čimbenik za nastanak raka debelog crijeva. Štetno djeluje i konzumacija alkohola i pušenje. Pušači imaju 20-21 % veći rizik za nastanak ovog raka nego nepušači.

Važno je napomenuti da pridržavanjem načela zdrave prehrane i izbjegavanjem nezdravih navika preveniramo i niz drugih malignih bolesti!

Koji su simptomi?

U ranim stadijima raka debelog crijeva bolesnici mogu biti bez simptoma ili se mogu žaliti na nejasne bolove u trbuhu i napuhnutost, koji se mogu pripisati žučnom mjehuru ili peptičkom ulkusu. Pojavljuju se i manje promjene u radu crijeva, s rektalnim krvarenjem ili bez njega, koje se često odbacuje i/ili se pripisuje hemoroidima ili drugim benignim poremećajima. Rak na lijevoj strani kolona uglavnom izaziva naizmjenični zatvor i proljev, bolove u trbuhu te simptome opstrukcije, kao što su mučnina i povraćanje. Rak na desnoj strani kolona stvara nejasne bolove u trbuhu, koji se razlikuju od grčevitih bolova izazvanih opstruktivnim lezijama na lijevoj strani. Anemija koja nastaje zbog kroničnog gubitka krvi, slabosti, gubitka težine i abdominalne mase također može pratiti rak desne strane kolona. Simptomi raka rektuma mogu biti promjene u radu crijeva, osjećaj nepotpunog pražnjenja stolice, krvarenje i grčevi.

Rano otkrivanje raka debelog crijeva

Zbog porasta broja oboljelih i umrlih od raka ovog sijela od 2007. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Otkrivanje raka debelog crijeva u ranom stadiju povećava vjerojatnost izlječenja i poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba. Ciljna skupina su muškarci i žene u dobi od 50 do 74 godina starosti, a interval probira je dvije godine. Programom nisu obuhvaćene osobe već oboljele od raka debelog crijeva, odnosno osobe koje već boluju od neke druge bolesti probavnog sustava radi koje su pod stalnim nadzorom gastroenterologa, isto tako osobe koje su obavile testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici u proteklih godinu dana od našeg poziva, odnosno osobe koje su obavile kolonoskopski pregled u posljednje dvije godine. Županijski zavod za javno zdravstvo koordinira provedbu Programa u našoj županiji. Svi stanovnici predviđenih godišta dobit će na kućnu adresu informirani pristanak na testiranje koje je potrebno potpisati i vratiti besplatnom kuvertom u Zavod za javno zdravstvo. Sve osobe koje nam vrate potpisani pristanak, dobit će na kućnu adresu testove na nevidljivo krvarenje u stolici, edukativni materijal i anketni upitnik. Ispunjene testove zatim poštom vraćaju u Zavod. Sve osobe koje su pozitivne na test na nevidljivo krvarenje u stolici, upućuju se na kolonoskopski pregled u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku.

Sada je u tijeku drugi ciklus pozivanja osoba na testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici. Ove su godine informirane pristanke na kućne adrese dobile osobe rođene 1948, 1951, 1952, 1953. i 1954. godine.

Preporuka svim osobama koje još nisu dobile poziv, a imaju neki od simptoma koji su opisani u tekstu je da ne čekaju poziv, već da se obrate svom izabranom liječniku. Ako ste rođeni neke od navedenih godina, a niste dobili poziv, možete nazvati besplatni broj 0800-200-158 u Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije gdje ćete dobiti sve potrebne informacije radnim danom od 7 do 15 sati.

Treba napomenuti da ranim otkrivanjem uz maligne, otkrivamo i premaligne promjene, najčešće polipe koji s godinama maligno alteriraju. Rano otkriveni rak debelog crijeva izlječiv je u 90 % slučajeva. (Koordinator Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva za Osječko-baranjsku županiju, doc. dr. sc. Senka Samardžić, dr. med., specijalist javnog zdravstva)

Češće obolijevaju muškarci, a rizik za obolijevanje u oba spola raste s godinama života

Kolonoskopski pregledi

Do veljače 2013. godine, kada je završio prvi ciklus pozivanja, test na nevidljivo krvarenje u stolici je poslan na 105.075 adresa. Odazvalo se 20,3 % osoba, nešto više žena (19,3 %) nego muškaraca (14,9 %). Od svih analiziranih testova bilo je 8,5 % pozitivnih nalaza. Zahvaljujući odličnoj suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek, obavljeno je 1157 kolonoskopskih pregleda osoba iz Nacionalnog programa. Od svih kolonoskopskih pregleda bilo je 87,6 % patoloških nalaza, no oni su, osim karcinoma uključivali i polipe, divertikulozu crijeva, hemoroide i ostale patološke nalaze. U 83 osobe dijagnosticiran je karcinom debelog crijeva.

Najčitanije iz rubrike