Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu jedna od zanimljivijih tema bila je implementacija i provedba sustava visokog obrazovanja, znanog kao Bolonjski proces, u nizu europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. O toj temi, koja od samog početka intrigira i hrvatsku javnost, u više navrata pred Europskim parlamentom govorili su i hrvatski zastupnici, a najviše Ivana Maletić.

- Glavna poruka izvješća koje smo usvojili na sjednici u Strasbourgu jest potreba za reformom Bolonjskog procesa i razvojem novih modela obrazovanja, što potpuno podržavam - ističe Maletić. Podsjeća kako je implementacija Bolonjskog procesa počela 1999. godine – u Hrvatskoj nešto kasnije, 2005. godine - i danas se provodi u 47 država, koje čine Europsko područje visokog obrazovanja.

- Uveden je s ciljem podizanja kvalitete i standardizacije visokog obrazovanja, a omogućuje priznavanje kvalifikacija i diploma te mobilnost studenata i profesora. Razmjena znanja, iskustava i praksi na različitim sveučilištima najbolji je način poboljšanja kvalitete, međutim rezultati 15-godišnjeg rada na Bolonjskom procesu u praksi daju dvojake pokazatelje - dodaje Maletić. Naime, ističe, vidljive su pozitivne promjene u Europskoj uniji u smislu bolje organizacije visokog obrazovanja i mogućnosti uspoređivanja obrazovnog sustava u državama članicama, ali veliki nedostatak i dalje postoji, a to je nedovoljna povezanost s potrebama tržišta rada.

- Ovaj problem izražen je i u Hrvatskoj, u kojoj većina mladih nakon završene tri godine studija nastavlja još dvije kako bi njihova diploma bila prepoznatljiva i prihvaćena na tržištu rada. Stoga je potrebno poboljšati obrazovne sustave u svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, kako bi rezultat bili mladi koji su sposobni pokrenuti posao i za kojima postoji potreba na tržištu rada. Cilj svima moraju biti kvalitetno, ciljano obrazovane i zaposlene mlade osobe - zaključuje zastupnica Maletić.T.Levak