Nakon što je ovih dana Podravka preuzela slovensku tvrtku Žito, jasno je postalo da su danas hrvatske velike kompanije širenjem preko nacionalnih granica donedavno čak i ekonomski gledano gotovo “neprobojnih” za susjede, zauzele dominantne pozicije na tržištima zemalja bivše Jugoslavije.

Agrokor, Atlantic, Podravka, Vindija, Kraš, Saponia..., vlasnici su najvažnijih regionalnih robnih marki u segmentima koje pokrivaju svojom proizvodnjom.

Logično, izuzevši Sloveniju, najveće hrvatske kompanije širile su se na jug i istok, gdje su imale više prostora. Europski zapad, odnosno stare zemlje Europske unije, unatoč toliko puta izrečenoj frazi o mogućnostima koje pruža tržište od 500 milijuna ljudi, do sada nitko nije ozbiljnije zauzeo, jer je za većinu naših kompanija bilo prezahtjevno. Hrvatske tvrtke, jednostavno rečeno, “vladaju” na područjima naroda slične povijesti, kulture i jezika. I potpuno suprotno tradiciji iz bivše zajedničke države u kojoj su dominirale slovenske kompanije, sada se događaju promjene u kojima njih zamjenjuju hrvatske.

Ekonomist dr. Damir Novotny to tumači zanimljivom tezom koja se neće svidjeti velikim kritičarima svojevremene privatizacije hrvatskih banaka. On ističe da je izuzetno važno to što su za svoj razvoj i akvizicije u regiji hrvatske kompanije imale i imaju podršku međunarodnih banaka.

- Hrvatske kompanije koje su se tako snažno razvile, za taj razvoj i akvizicije kompanija u susjednim zemljama dobile su podršku međunarodnih banaka. U Sloveniji su banke ostale u domaćem vlasništvu i sada su ostale bez kapitala. Da smo banke zadržale u svome vlasništvu, sada bi većina naših kompanija o kojima danas govorimo bili ne preuzimatelji, nego meta inozemnih kompanija - kaže Novotny za naš list.

U širenju u regiji Novotny posebice važnim drži Konzumovo preuzimanje Mercatora, jer se time stvaraju preduvjeti da i mnoge hrvatske tvrtke postanu vodeći dobavljači tog velikog zajedničkog trgovačkog lanca.

- Jako je dobro što se u ovim preuzimanjima, kakav je slučaj Podravke koja je preuzela slovensko Žito, s Atlanticom ili Agrokorom, gdje se otvaranjem novih tržišta stvaraju preduvjeti za otvaranje radnih mjesta i u Hrvatskoj. No, ne treba zaboraviti da će se slično događati i u obrnutoj situaciji, gdje će inozemne kompanije preuzimati naše - ističe Novotny.

Među hrvatskim regionalnim igračima na prvom mjestu svakako je Koncern Agrokor, kao jedna od najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi. Koncern danas zapošljava približno 60 tisuća radnika i ostvaruje godišnji prihod od oko 54 milijarde kuna. Svoje tvrtke ima, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu. U BiH primjerice to su Ledo Čitluk, Sarajevski kiseljak i Velpro Sarajevo, u Srbiji Dijamant, Frikom i IDEA, Mercator u Sloveniji te Ledo i Fonyodi u Mađarskoj.

Agrokor je u Srbiju ušao 2003. godine akvizicijom Frikoma, vodećeg srpskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane. Negodovanja u Srbiji zbog toga što srpsku kompaniju preuzima jedna hrvatska brzo su utihnula, s obzirom na to da se Agrokor pokazao ozbiljnim poslodavcem koji je brinuo o zaposlenicima i kojemu je bio cilj razvijati Frikom i njegove biznise. Agrokorova akvizicija Frikoma bila je i svojevrsna prekretnica u ekonomskim odnosima između dvije zemlje. Razbijen je bauk hrvatsko-srpskog neprijateljstva, koje u ekonomiji nema smisla. Nesumnjivo je za koncern jedan od najznačajnijih poslovnih poteza bilo prošlogodišnje preuzimanje Mercatora, s obzirom na veličinu te kompanije i njezin značaj u trgovačkoj grani u cijeloj regiji.

Atlantic Grupa, u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija, također svoje poslovanje proteklih godina snažno širi na cijelu regiju. Jedan od najvećih pomaka u tome bila je kupovina slovenske Droga-Kolinske 2010. godine, koja je u sastavu imala vrlo vrijedne brendove i kompanije u BiH te Srbiji. Sa svojim tvrtkama i predstavništvima u 11 zemalja, Atlantic proizvode izvozi, navodi se na internetskim stranicama kompanije, na više od 30 tržišta diljem svijeta. Sa svojim brendovima Atlantic igra vrlo važnu ulogu na tržištima regije. Valja tu podsjetiti na proizvode poput Cedevite, Argete, Smokija, Cocte, Donata Mg, Barcaffea, Grand kafe, Rosala, Plidente... Atlantic ukupno zapošljava približno 5000 ljudi, od čega u Hrvatskoj 1530, a u Srbiji čak 1600. Zanimljivost je Atlantica što je još 2005. godine iskoračio na zapadnoeuropsko tržište i svome vlasništvu ima Atlantic Multipower Germany, tvrtku koja se bavi proizvodnjom i distribucijom dodataka hrani za sportaše. Sjedište tvrtke je u Hamburgu, a ukupno zapošljava oko 230 ljudi u Njemačkoj te u podružnicama u Italiji, Engleskoj i Španjolskoj.

Podravka je, treba li to posebno isticati, jedna od najsnažnijih prehrambenih kompanija u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Dostatno je reći kako svoje proizvode Grupa Podravka prodaje u više od 40 zemalja na svih pet kontinenata, zapošljava više od 5300 osoba i ostvaruje prihod od 3,5 milijardi kuna. Nedavno preuzimanje slovenskog Žita predstavlja ipak dobar iskorak te je time njezin značaj na tržištima regije još porastao. Pored svakako najpoznatijeg brenda - Vegete, ali i drugih, kao što su Dolcela, Lino, Eva, Studenac, Čokolešnik, Fant, pa i Belupovih (koji posluje u sastavu Podravke) Lupoceta i Neofena, sa Žitom je Podravka dobila brendove Zlato polje (riža, tjestenina, mlinarski proizvodi), Maestro (monozačini), 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunarke), Gorenjka (čokolada), Šumi (bomboni).

Kada je u pitanju “slatki program”, ponovno u regiji dominiraju hrvatski brendovi, odnosno oni Kandita i Zvečeva, ili najvećim dijelom zagrebačkog Kraša, koji je sa svoje tri tvornice - u Zagrebu, Osijeku (Karolina) i Prijedoru (Mira) također jedan od najvećih regionalnih proizvođača. Brendovi Bajadera, Dorina, Napolitanke, Domaćica, Kiki ili Bronhi te Jadro i Moto, imaju dobre pozicije na trgovačkim policama zemalja regije.

I Saponia je sastavni dio tima regionalno važnih igrača, jer je svojim proizvodima - Faks, Ornel, Arf, Kalodont, Likvi, pozicije u susjednim zemljama, izgubljene početkom ratnih devedesetih itekako vratila. Čak je i proširila, kao i tržišta na kojima prodaje svoje proizvode, ostvarujući ukupan godišnji prihod od 700 milijuna kuna.