SLAVONSKI BROD - Uz Svjetski dan planeta Zemlje 17. travnja, i u sklopu međunarodnog projekta “Spasimo plavo srce Europe”, jučer su u slavonskobrodskom hotelu Savus predstavnici 15 najvećih organizacija za zaštitu okoliša potpisali međunarodnu Deklaraciju za živu Savu – Sava bez hidroelektrana i regulacija. Riječ je o organizacijama iz Slovenije, BiH, Srbije i Hrvatske, koje žele zaustaviti projekte na rijekama Balkana jer je riječ o najbolje očuvanim riječnim sustavima u Europi. Međunarodni voditelj projekta Ulrich Eichelmann, Riverwatch (AU) i Tibor Mikuška (RH) iz Društva za zaštitu ptica i prirode, naglasili su kako potpisivanjem deklaracije upućuju poziv vlastima u svojim zemljama da zaustave započete i planirane štetne hidroenergetske projekte na Savi i njezinim pritocima te preuzmu odgovornost za očuvanje biološke raznolikosti Save.

- Od Slovenije do Albanije rijeke su uglavnom u prirodnom stanju i nedirnute. Takva jedinstvena vrijednost je nepoznata u granicama Europe. Stoga je cilj kampanje proširiti znanje o tim područjima gdje postoji 65 endemskih vrsta riba i 70 posto endemskih školjkaša. Kada se te rijeke preklope s planovima gradnje hidrocentrala, stvari izgledaju pogubno. Ako se to dogodi, biološka raznolikost i život ljudi bit će dovedeni u pitanje - naglašavaju oni. Kampanja se temelji oko tri ključna pitanja - 270 km potpuno netaknute rijeke Vljosa u Albaniji, nacionalnom parku Mavrovo u Makedoniji, gdje je predviđena gradnja 20 hidrocentrala te na najdužoj rijeci Savi. Osim poziva vladama država da zaustave projekte i gradnju, pozivaju europsku komisiju da ne financira projekte koji ugrožavaju opstanak prirode, nego da ih proglasi zaštićenima. Očekivanja su im, kažu, realna jer EU fondovi ne financiraju projekte koji pogoršavaju stanje ekologije.

- Svi planirani projekti utječu na kompletan slijev Save. Nakon prošlogodišnjih poplava vidjeli smo kako rijeka može biti okrutna, pa udruge smatraju da se mjere za sprečavanje poplava moraju raditi na drugačiji način nego u proteklih 50 godina. Ne možemo graditi sve više i više nasipe jer na taj način ne damo rijeci mjesta, a ona je tada snažnija i nepredvidljiva. Mi ćemo nažalost tek uništiti ono za što većina EU zemalja troši novac za popravak. U Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj ulažu se velika sredstva kako bi dali mjesta rijekama koje su prije pola stoljeća kanalizirali i pogriješili - kaže Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva.M.Radošević