ĐAKOVO – “Repovi” prošle, ekstremno kišne godine u poljoprivredi, što je prouzročilo veliku vlagu u urodu poput kukuruza, vuku se i dalje, a na njih se “kalemi” i velika vlažnost tla u 2015., pa su polja na svim depresijama pod vodom. Tlo i usjevi nisu se oporavili ni od topljenja zadnjeg snijega, a sada tu vodu pojačavaju kiše.

- Oko Đakova i na potezima prema Osijeku, Zagrebu, ilovasta su tla koja su pogođena oborinama, a to u depresijama gomila vodu, raskvašenost tla jako je velika. S druge strane, tu su i optimalni rokovi za prihranu jesenskih usjeva, a u polja se ne može - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić.

Reklo bi se – repriza 2014. Već bi trebala krenuti i sjetva jarih kultura poput zobi, te priprema za šećernu repu… Najveći podsjetnik na vlažnu 2014. je kukuruz, kojega, upozoravaju ratari, nikada više kao jesenas nije ostalo neobranog na poljima. Procjene su da je u cijeloj Hrvatskoj neobrano ostalo čak 40 posto te žitarice, koju su ratari ostavili za proljeće, želeći tako zaobići troškove sušenja. No napravili su si medvjeđu uslugu, a cijena bi mogla biti veća od troškova sušenja. Dio ratara skidao je ostavljeni kukuruz oko Nove godine, no dosad je i tog kukuruza skinuto samo dvadesetak posto, a preostalih 20 posto dodatno propada polegnuto na vlažno tlo. Bojazan od velike vlage u kukuruzu kao prijetnje za razvoj mikotoksina potvrđena je i na “slučaju cornflakes” – kukuruznih pahuljica nekoliko proizvođača i pakiranja koje su se pojavile na policama Konzuma i Plodina, te se, nakon otkrivanja njihove zdravstvene neispravnosti, povlače. Nakon zaprimljenih informacija od Ministarstva zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je potrošače o povlačenju i opozivu tih proizvoda. “Preko RASFF sustava zaprimljena je obavijest iz Europske komisije o nalazu mikotoksina deoksivalenola (DON) u nedopuštenim koncentracijama u kukuruznim pahuljicama proizvođača C. Hahne Mühlenwerke GmbH iz Njemačke”, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Stručnjaci na taj slučaj nadovezuju upozorenje vezano uz uporabu vlažnog kukuruza, gdje se iz plijesni razvijaju mikotoksini, i negativne učinke konzumacije njima zaraženog kukuruza u stočnoj, odnosno ljudskoj prehrani, gdje su štetni na želudac, jetru, bubrege…

- U lanjskom kukuruzu, koji je još na poljima, vlaga je kakva je bila u listopadu i studenome 2014., i sada se kreće čak od 20 do 30 posto, a normalna je upola manja – 14 posto. Vlaga će se spuštati tek na toplijem vremenu, na 20 stupnjeva, s vjetrom - upozorava Brlošić.

Kaže, bit će to vrlo upitan kukuruz koji će, zbog opasnosti od mikotoksina, ratari morati miješati s određenim aditivima, a time si stvarati i dodatne troškove.

– U svakom slučaju, ova godina pokazat će da su svi koji su ostavili kukuruz do proljeća na poljima napravili loš potez - dodaje Brlošić, te kaže kako je i ovo potvrda da su poljoprivrednici uvijek u nedoumici kakva će biti godina ispred njih, da li odabir sjemena i vremena zriobe prilagoditi vlažnoj ili sušnoj godini.