Mogu li mjere osmišljene pod programom Garancija za mlade kojima će se osobama do 30 godina nakon završetka obrazovanja ili po prijavljivanju na Zavod za zapošljavanje u roku od četiri mjeseca ponuditi posao, vježbeništvo ili obrazovanje smanjiti nezaposlenost mladih i spriječiti iseljavanje?

Mirando Mrsić i njegovo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava su optimistični, a temelj za to vide u činjenici da su već dobili 15 milijuna eura iz fondova EU-a. U razdoblju do 2020. godine na raspolaganju će imati ukupno 132,5 milijuna eura iz europskih strukturnih fondova, a uz sufinanciranje iz državnog proračuna ukupno mogu računati na 150 milijuna eura koje bi mladima trebale olakšati put do željenog posla. Polovina europskog novca stiže iz Europskoga socijalnog fonda i namijenjena je uspostavi strukturnih reformi i sustavima potpore, a druga polovina iz Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) te je usmjerena izravno na mlade tzv. NEET statusa - dakle one koji nisu ni u sustavu obrazovanja, niti su zaposleni, ali ni aktivno traže posao.

No, Garancija za mlade neće se ticati samo izgubljenih u sustavu nego znači i poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, potom fiskalnih olakšica za poslodavce koji zapošljavaju mlade i dugotrajno nezaposlene, kao i povećanja nekih naknada, a predviđene su i reforme u strukovnom obrazovanju te sustavu prekvalifikacija.

Od početka godine iznos naknade za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je narastao s trenutačnih 1600 na 2400 kuna.

No “garancija” nije samo dotok sredstava iz EU-a, kaže Mrsić. Naime, ove godine predložit će se promjene sustava strukovnog obrazovanja. Strukovne škole prestat će producirati kadrove koji se nakon završetka školovanja kod poslodavca moraju još dodatno obučavati za rad u realnom sektoru. “Bit će daleko više prakse nego teorije”, rekao je nedavno u Osijeku ministar Mrsić. Ne skriva kako bi sličan model - s praksom na zadnjoj godini, primjenjivala i kod visokog obrazovanja.

No, mjere Granacije trebale bi biti dodatan mamac za poduzetnike. To više jer jedna mjera ne isključuje drugu. Primjerice, ako poduzetnik ima pripravnika koji kod njega završava ciklus “rada bez zasnivanja radnog odnosa”, može ga nastavno zaposliti na neodređeno vrijeme. Za to će idućih pet godina biti oslobođen plaćanja bruto 2 doprinosa (iznos olakšice je 17,2 posto). Jednaka prava ostvaruje i poslodavac koji mladu osobu ima zaposlenu na određeno pa taj odnos preinači na neodređeno.

I za divno čudo, administracija ovdje ne komplicira, dovoljno je na jedinstvenom obrascu (JOOPD) naznačiti da ja zaposlenik korisnik ove mjere. Cilj je dakle potaknuti da mladi dobivanjem stalnog posla dobiju priliku zasnovati obitelj i rješavanja stambenog pitanja. Hrvatska ima ukupno pola milijuna mladih. Udio mladih do 30 godina među ukupnoj nezaposlenosti u državi je 40 posto, odnosno gotovo svaka druga nezaposlena osoba mlađa je od 30 godina. U zemljama Unije više nezaposlenih mladih od nas imaju tek dvije zemlje - Španjolska i Grčka.