Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje je Sabor usvojio prošloga tjedna, jučerašnjom objavom u Narodnim novinama stupile su na snagu. Ovim zakonom za korisnike kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku zamrzava se tečaj te valute na 6,39 kuna, što će omogućiti građanima koji nisu platili svoju ratu kredita za siječanj da je do kraja mjeseca plate po tom utvrđenom tečaju, a ne po aktualnom.

Inače, jučer je na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od danas, srednji tečaj franka snižen za čak dva posto, na 7,69 kuna, čime se on gotovo izjednačio s eurom (7,68 kuna). No i dalje je vrijednost franka u odnosu na euro i, naravno, kunu izuzetno visoka. Prije nešto manje od dva tjedna u samo jednom danu, nakon ukidanja “obrane” Švicarske središnje banke, franku je u odnosu na kunu vrijednost porasla za čak 23 posto.

Kao svojevrsno ohrabrenje građanima zaduženima u francima, bar dok Vlada, HNB i banke ne nađu konačno rješenje ovoga dužničkog problema, mogle bi biti riječi austrijskog ministra financija Jörga Schellinga koji drži da se franak neće zadržati dulje vrijeme na ovako visokoj razini u odnosu na euro. “Ne vjerujem da će se franak zadržati na aktualnoj visokoj razini na dulji rok jer si Švicarska to ne može priuštiti. Izvoz previše poskupljuje, a turizam se smanjuje”, kazao je Schelling. I mnogi ugledni svjetski financijski stručnjaci govore kako je vrijednost franka precijenjena. Primjerice, bivši analitičar Goldman Sachsa Jim O'Neil, kako prenosi Večernji list, drži da je franak precijenjen za 40 posto te da bi realno trebao vrijediti manje od pet kuna. No, pitanje je hoće li franak doista i doći na tu razinu i hoće li hrvatski dužnici doživjeti takav tečaj.I.Mikulić