U 2013. ukupno je u Hrvatskoj rođeno 40.083 djece, i to 39.939 živorođene i 144 mrtvorođene.

U toj godini zabilježen je pad broja živorođene djece za 4,4 % u odnosu na 2012., tj. rođeno je 1832 djece manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,9 % muške i 48,1 % ženske djece, podaci su to koje je objavio Državni zavod za statistiku krajem prosinca 2014., a koji govore o poraznoj demografskoj slici Hrvatske.

Situacija je poražavajuća i u Slavoniji i Baranji, pa je u pet slavonskih županija 2013. rođeno 2.799 beba manje nego što je Slavonaca i Baranjaca te godine umrlo. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u Hrvatskoj 2013. iznosila je 9,4, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,46, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1). Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2013. najviše bilo prvorođene djece, i to 46,1 %, drugorođene 35,0 %, trećerođene 12,4 % te četvrtorođene i višerođene 6,5 %. Izvan braka rođeno je 6442 živorođene djece, tj. 16,1 % od ukupno živorođene djece. Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. iznosila je 22,8, a u 2013. iznosila je 28,3 godine.

U 2013. umrlo je 50.386 osoba (49,6 % muškaraca i 50,4 % žena), što je za 2,6 % manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 11,8. Muškarci su u prosjeku umirali sa 71,9 godina, a žene sa 79,0 godina.

U 2013., i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (41,8 % muškaraca i 54,3 % žena) i novotvorina (32,1 % muškaraca i 23,6 % žena). U 2013. umrlo je 162 dojenčadi. Od toga je 32,1 % umrlo u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi kroz dulje razdoblje, uočava se znatan pad. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) iznosila je 41,1 u 1968., 13,1 u 1988., a u 2013. iznosila je 4,1. Stopa prirodnog prirasta u 2013. bila je negativna i iznosila je -2,5, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 79,3.

U 2013. sklopljeno je 19.169 brakova, što je za 5,7 % manje nego u 2012. Stopa nupcijaliteta (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 4,5.

Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 90,0 % nevjesta i 89,7 % ženika. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, za ženika 26,7 godina, dok je u 2013. prosječna starost nevjeste iznosila 27,9 godina, a ženika 30,7 godina. Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2013., vjerski brak sklopilo je 56,7 % parova, a građanski brak 43,3 % parova. U 2013. bila su 5992 pravomoćno razvedena braka. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 312,6, dok je broj razvedenih brakova na 1000 stanovnika iznosio 1,4.

Prosječno trajanje razvedenog braka jest 14,3 godine. U 39,1 % razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 34,4 % razvedenih brakova bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 26,5 % razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece. Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se razveo povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (85,9 %). Mužu je povjereno 10,3 %, mužu i ženi 3,3 %, a drugim osobama i ustanovama 0,5 % djece.