ĐAKOVO - U đakovačkoj gimnaziji “Antun Gustav Matoš”, uz veliku obljetnicu velikana, kako je program najavila voditeljica projekta, regijska savjetnica za školske knjižnice AZOO RH, Izabela Mlinarević, održan je skup naslovljen rečenicom velikana sredine 20. st. – Bore Pavlovića: A što je Matoš nego Hrvatska? Skup je izveden dvodijelno: u prvom je dijelu bio nastup najtalentiranijih učenika Gimnazije, pa i sažeti nastavnički nastup, vođenih radom Hrvoja Miletića te mentoriranih pozornim učinkom 10-ak gimnazijskih stručnjaka, koji su u 16 točaka osvijetlili dio Matoševih enciklopedijskih misli i pogleda, karakterističnih po velikom obuhvatu humanističkih polja i nevjerojatnom repertoaru društvenih i prirodoslovnih znanja. U drugom je dijelu, u predavanjima matošologije četvero međunarodno recenziranih izlagača, istaknuta u prvom redu Matoševa nevjerojatna stalna aktualnost. To je neposredno istaknuo Krešimir Bagić, stilističar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dodavši kako baš zato, gotovo kao recept – ali dakako ipak neprimjenjiv, jer je jedinstven i inzistira na individualnosti i jedinstvenosti, Matoševe polemike otkrivaju gard kojim treba odgovoriti neetičnosti.

Mirko je Ćurić, predsjednik ogranka DHK, Ogranka slavonskobaranjskosrijemskog, upozorio na odnos Matoša i Strossmayera kao paradigmu odnosa tradicije i avangarde, tj. novih i svježih izvaninstitucijskih pogleda i temeljnih institucijskih parametara u svojoj nužnoj tromosti. Goran je Rem, konceptualizator projekcija Matoša iz međunarodnih projekata u najkonkretnije prosvjetne i mladežne kreacije hrvatskih školskih knjižnica i njihova referentog prostora, upozorio da takvi školski projekti jednostavno bitno i neočekivano precizno sofisticiraju ukupni kulturni i medijski preosjetljiv, a svakodnevnoj destrukciji izložen kontekst.

Tamara je Zadravec, predavačica studija kulturologije Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, upozorila na Matošianu, kao web-projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji bogato nudi podatke i sam književni autorov opus, ali i prima materijala školskih učinaka toga tipa te ih omogućava dostupnosti. Program je pozorno praćen stotinama pohađača škole i najizabranijim prosvjetnim stručnjacima regije. (N.Vek.)