Objavljeno 22. studenog, 2014.
Najbolji rezultat ostvario je u prvom krugu izbora 1997. Tuđman - čak 61,41% glasova
Vezani članci
IZBORI ZA PREDSJEDNIKA
Napokon je određen datum izbora za predsjednika Republike Hrvatske (28. prosinca), koji se bira neposredno, tajnim glasanjem na mandat od pet godina, s tim što je ograničen na maksimalno dva mandata - ukupno deset godina.
Predsjednik države bira se apsolutnom većinom glasova birača koji su izašli na izbore, a ako nijedan od kandidata u prvome krugu ne osvoji potreban broj glasova, nakon 14 dana održava se drugi krug u kojem sudjeluju dva kandidata s najviše glasova. Ovo je šesti put da RH na izborima bira predsjednika, a dosad su na tu funkciju izabrane samo tri osobe - Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i aktualni predsjednik Ivo Josipović. Osim njih, funkciju predsjednika kraće su vrijeme privremeno obnašali i Vlatko Pavletić (od 26. studenoga 1999. do 2. veljače 2000.) te Zlatko Tomčić (od 2. do 18. veljače 2000.), u međurazdoblju između Tuđmanove smrti i izbora novog šefa države.
Uvjerljive pobjede
Franjo Tuđman prvi je put preuzeo tu dužnost bez izbora, na temelju amandmana na Ustav SR Hrvatske u srpnju 1990., čemu su prethodili prvi demokratski višestranački izbori u travnju i svibnju. Amandmanima je kolektivno predsjedništvo promijenjeno tako da je iz njega izdvojena funkcija predsjednika Republike, a članovi predsjedništva pretvoreni su u potpredsjednike. Prvi su predsjednički izbori raspisani 1992. godine, a održani su 2. kolovoza. Tada su građani za predsjednika Hrvatske izabrali Franju Tuđmana, koji je sa 56,73 posto glasova vrlo uvjerljivo slavio ispred protukandidata, a najbliži mu je bio Dražen Budiša (HSLS) sa 21,87 posto glasova. Tuđman je svečano prisegnuo 18. kolovoza i time preuzeo dužnost.
Drugi smo put predsjednika birali 15. lipnja 1997. godine, a bila su samo tri kandidata. I na tim izborima još uvjerljivije je pobijedio Tuđman, osvojivši u prvom krugu čak 61,41 posto glasova, a njegov prvi pratitelj Zdravko Tomac (tada SDP) dobio ih je samo 21,4. Predsjedničku kampanju, u koju je predsjednik Tuđman ušao kao favorit, obilježio je fizički napad na Vladu Gotovca kada ga je u Puli s leđa napao časnik HV-a.
Tuđman je bio predsjednik RH gotovo cijelo desetljeće. Treći mu je mandat trebao trajati do kolovoza 2002., ali je preminuo 10. prosinca 1999. pa su se morali održati izvanredni izbori.
Preokret u kampanji
Pravna praznina do izbora novog predsjednika pokrivena je već spomenutim međurazdobljem. Izborima koji su održani 24. siječnja 2000. počinje razdoblje Stjepana Mesića, koji je dotad neviđenim preokretom u kampanji pretekao konkurente i već u prvome krugu kao kandidat HNS-a, HSS-a, LS-a, IDS-a, i ASH stekao prednost u odnosu na drugoplasiranoga Dražena Budišu - 41,11 posto naspram 27,71 posto. Sukladno tome, prvi smo put išli u drugi krug izbora. U njemu je Mesić dobio 56,01 posto, a Budiša 43,99 posto glasova. Slično se dogodilo i na izborima 16. siječnja 2005., kada je Mesić, kao predstavnik osam stranaka, također u drugome krugu, pobijedio sa 65,93 posto, ispred Jadranke Kosor (HDZ), koja je osvojila 34,07 posto glasova.
Na posljednjim izborima, 27. prosinca 2009. već u prvom je krugu poveo kandidat SDP-a Ivo Josipović, a u drugom je krugu to još uvjerljivije potvrdio - dobio je 60,26 posto, a njegov protukandidat Milan Bandić 39,74 posto glasova. Prema svim dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja Josipović je uspio i ovaj put stabilizirati prednost ispred Kolinde Grabar-Kitarović (HDZ). Preokret, poput onoga Mesićeva, nije lako očekivati, no u više smo se navrata uvjerili da u Hrvatskoj - nikada ništa nije sigurno.
Igor BOŠNJAK
Vlada dariva Josipovića?
Kako je izvijestila Vlada, izbori će iznositi osam milijuna kuna. Pobjedniku prvog kruga pripast će čak milijun kuna, a svi ostali uz uvjet da prijeđu deset posto dobivaju razmjerno broju glasova. U drugom krugu dobivaju 20 posto od iznosa naknade u prvom. To zasad najviše pogoduje Ivi Josipoviću, kandidatu Kukuriku koalicije, jer mu prednost u anketama daje najveće šanse za pobjedu - prema listopadskom istraživanju podržava ga 15-ak posto građana više nego Kolindu Grabar Kitarović. Spomenuti iznos čak je četiri puta veći nego što je dobio prije pet godina, kada su svi kandidati s više od deset posto glasova dobili po 250.000 kuna. Svo troje glavnih kandidata je protiv povećanja naknade. “Mislim da u teškim vremenima ne treba povećavati iznos za financiranje kampanje”, kaže Josipović, Grabar Kitarović to ocjenjuje “sasvim nepotrebnim u vrijeme gospodarske krize”, a Milan Kujundžić ističe da mu nije jasno otkud Vladi ta rastrošnost. Novac neće zadržati, nego će ga dati u dobrotvorne svrhe.
Predsjedničku kampanju 1997. obilježio je fizički napad časnika HV-a u Puli na Vladu Gotovca