Objavljeno 21. studenog, 2014.
Predsjednički se izbori u Hrvatskoj održavaju najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika države, no već u nekoliko navrata u određivanju točnog termina izbora nespretno se vrtimo oko Božićnih i novogodišnjih blagdana. U taj smo problem upali nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i do danas se nismo iščupali. Ustavom se propisuje mandat predsjednika u trajanju od pet godina, a taj je, drugi Tuđmanov mandat, trebao trajati do kolovoza 2002. godine. No, on je preminuo 10. prosinca 1999. i prvi krug predsjedničkih izbora održan je 24. siječnja 2000., a drugi, u kome je Stjepan Mesić pobijedio Dražena Budišu 7. veljače. Potom je za vlasti HDZ-a (2. siječnja 2005., pa 27. prosinca 2009./2010.) termin izbora vraćen točno u blagdansko ozračje. Inzistirali su na tom terminu jer veći broj njima sklonijih iseljenika u to vrijeme dolazi u Hrvatsku i tu će gotovo sigurno glasati (što u inozemstvu možda ne bi učinili), dok se aktualna vlast sama zapetljala oko datuma, kako to već i radi oko većine svojih ovlasti.
Kako nam je rekao osječki ustavnopravni stručnjak Zvonimir Lauc, eventualna promjena termina mora se riješiti ustavno. “Nekome bi se trebao skratiti mandat, odnosno produžiti, ali to se može samo na temelju ustavnih rješenja. Kada imaš fiksnu odredbu o terminu izbora onda je to jasno, ali opet nije elastično. A ako kažemo najmanje 30, a najviše 60 dana, kao sada, onda tu imamo manevarski prostor. Jer se moraju određene radnje obaviti, prikupiti potpise, verificirati kandidata od strane DIP-a itd. I uz dobru volju sve se može riješiti. Samo što se kod nas sve to uvijek ispolitizira i pravi predstava. To je problem. Ovaj termin je doista “nevrijeme” za izbore, jer politika je nemir, a božićni blagdani su mir. Vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika je kada se stvarno treba opustiti, a ne razmišljati o izborima”, ističe Lauc.
Politolog Anđelko Milardović kaže kako treba poći od teze da je svaki politički sustav, Ustav ili izborni zakon rezultat odnosa snaga, interesa i okolnosti. A naglasak je kod nas na okolnostima koje su diktirale da izbori padnu u nezgodno vrijeme. “Kada su se u SAD-u davno održavali izbori, oni nikada nisu smjeli biti u dane sjetve, godišnjih odmora i blagdana, jer je to najnezgodnije. Oni bi se i kod nas trebali pomaknuti u neblagdansko vrijeme te ustaliti na duge staze, jer pretjerana promjena izbornih pravila i zakona proizvodi nestabilnost. Termin ovih izbora treba izmaknuti, jer tu su Božić, Nova godina, pravoslavni Božić i Tri kralja, djeca putuju na praznike, a s njima i dio roditelja. Tako datum izbora ulazi u vrijeme odigravanja privatnih sadržaja života, a ne toliko političkih”, kaže Milardović, ističući da bi se time otklonile i sumnja i polemika o ustavnosti datuma.
- Ako bismo se sada odlučili na taj tip promjene, onda će se to izborno zakonodavstvo izmaknuti iz ovoga modela koji je nastao stjecajem okolnosti. Dobili bismo jedan tip ciljane racionalnosti koja ide tome da ustali izborni proces - zaključuje Milardović.I.Bošnjak
Nitko ne bira za blagdane
U brzopoteznom pregledu datuma predsjedničkih izbora (tamo gdje se oni održavaju), vidjeli smo da se u našem okružju, primjerice u Srbiji, predsjednički izbori održavaju u svibnju, u Crnoj Gori, Austriji i Mađarskoj u travnju. U Rumunjskoj predsjednika biraju u prosincu (ali 13., u drugome krugu), u Turskoj u kolovozu, a u Bugarskoj u svibnju. Od starih EU članica Francuska i Italija također biraju u travnju, Njemačka u lipnju, a Portugal u siječnju (21. prvi krug). Putin je u Rusiji izabran u ožujku (2012.), a Obama u SAD-u u studenome.
POBJEDNIKU MILIJUN KUNA
Vlada je jučer donijela Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika RH, koji će se održati 28. prosinca. Ministar uprave Arsen Bauk izvijestio je da će odluka o raspisivanju izbora stupiti na snagu 24. studenoga. Donesena je i odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika RH. “Određuje se da kandidat koji dobije najveći broj glasova dobije naknadu troškova od milijun kuna, a ostali kandidati koji su dobili više od 10 posto glasova, razmjerno broju dobivenih glasova u odnosu na prvog kandidata, a u drugom krugu 20 posto od iznosa naknade utvrđene u prvom krugu”, pojasnio je Bauk.
Zvonimir Lauc
ustavnopravni stručnjak
Ovaj termin za izbore doista je “nevrijeme”, jer politika je nemir, a božićni blagdani su mir.