Objavljeno 22. listopada, 2014.
Mnogi ne pamte da se ovako što ikad u hrvatskoj povijesti dogodilo
U jeku optimalnih rokova sjetve pšenice na slavonskim poljima gotovo su zamrle sve poljoprivredne aktivnosti, što je vrlo alarmantno, ali i veliko iznenađenje s obzirom da su u punom jeku optimalni rokovi.
Mnogi tvrde kako ne pamte da se ovako što ikad u hrvatskoj povijesti dogodilo te da se sijalo i u ratnim uvjetima.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, kaže da siju jedino, ili su već zasijali predviđene površine pod pšenicom veliki poljoprivredni sustavi.
- Šezdeset do sedamdeset posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, nažalost, nisu niti krenula u sjetvu pšenice, a budući da istječu optimalni rokovi i da se najavljuje kiša teško da će se više išta i zasijati, tim više što se iz velikih poljoprivrednih sustava - organizatora proizvodnje žale da seljaci nisu niti povukli repromaterijal, jer je veliki dio njih ostao dužan i za raniju pomoć kod zasnivanja sjetve - kaže Nad, te dodaje kako je za očekivati da će ove godine biti zasijano znatno manje površina pod pšenicom.
Nad naglašava kako će se ovih dana na temu kroničnog nedostatka novca na selu i nužne financijske injekcije pokušati dogovoriti sastanak proizvođača i predstavnika Ministarstva poljoprivrede u Županijskoj komori Osijek.
U razgovoru s predstavnikom jednog velikog poljoprivrednog sustava doznajemo da neki seljaci nisu organizatorima proizvodnje vratili dug još iz 2011. godine za podignuti repromaterijal. Kada bi se ugrubo stavila na papir dugovanja seljaka velikim hrvatskim poljoprivrednim sustavima taj bi iznos, kaže naš sugovornik, premašio pola milijarde kuna. - Tako da su veliki poljoprivredni sustavi ove jeseni odlučili da više neće kreditirati seljake koji su dužni za novu proizvodnju, jer i sami za tu svrhu moraju od banaka podići kredit - kaže naš sugovornik, napominjući da je jedna tvrtka tako zbog neizmirenja dugovanja seljaka otišla u stečaj.
Selo nema ni za gorivo
Osim dugovanja prema organizatorima proizvodnje jedan od razloga što seljaci ne siju jest i taj, kako navodi Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, što selo definitvno više nema novca čak ni za gorivo kojim bi pokrenuli traktore.
- Nikad se do sada nije dogodilo da seljaci ne zasiju polja. Nažalost, većina njih ostala je dužna organizatorima za repromaterijal kojim su im kreditirali proizvodnju, a svog novca nemaju. Mnogi će seljaci tako svoja polja ostaviti ove godine na ugaru. Držim da će i to biti bolje nego da na silu proizvode i gomilaju nove dugove. Europa prvi put Hrvatskoj dopušta da se zemlja ostavi na odmoru i dobiju poticaji uz uvjet da se površine jedanput godišnje pokose, kaže Brlošić te dodaje kako će ostavljanje zemlje na odmoru možda u budućnosti biti i poluga reguliranja tržišta, jer ako tržište ne bude tražilo pšenicu neće se ni sijati te godine.
Brlošić navodi kako ove jeseni ima i slučajeva da seljaci ne mogu u polja, jer je od prekomjerne kiše tlo toliko vlažno da mehanizacija propada i ne može se sijati.
Prof. dr. sc. Georg Drezner, znanstveni savjetnik, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek navodi i da znatno kašnjenje vegetacije suncokreta, soje, kukuruza i šećerne repe (najčešćih pretkultura pšenici) te obilnije oborine tijekom cijele godine, ali i u rujnu, u jednom dijelu Hrvatske i u prvoj polovici listopada uvjetuje kašnjenje sjetve ozimog ječma i ozime pšenice, posebice u zapadnijem dijelu Hrvatske.
Zbog besparice neki siju tavanušu
- Niži urodi zrna od očekivanih, najvećim dijelom zbog izuzetno jakog napada žute hrđe, bolesti koja nije uobičajena u našem agroekološkom području te niža otkupna cijena pšenice u ovogodišnjoj žetvi također je utjecala na zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvu pšenice. Nije zahvalno prognozirati koliko će se jesenas posijati pšenice. S obzirom na to da su niže otkupne cijene šećerne repe, suncokreta i kukuruza, očekuje se dosta problema. Nažalost i ove godine, unatoč brojnim savjetima i upozorenjima, dio poljoprivrednih proizvođača izložit će se riziku te najvjerojatnije zbog vrlo loše financijske situacije sijati tzv. “svoje sjeme s tavana“. Sjetimo se samo pojave smrdljive snijeti kod takvih proizvođača te svih problema, posebice financijskih, koje bi zbog toga mogli imati ti proizvođači. Nije isključeno da bi zbog toga mogli imati štete i u sljedećoj vegetacijskoj godini proizvođači pšenice na susjednim njivama. Stoga, struka to ne može preporučiti, jer sjetva „takvog sjemena“ u konačnici može nanijeti velike štete ne samo tom proizvođaču, nego i susjedima, a i svima koji su došli u izravni ili neizravni kontakt sa zaraženim sjemenom. Stoga mi predlažemo sjetvu dorađenog, zaštićenog, deklariranog, certificiranog sjemena poznatih, provjerenih proizvođača - kaže dr. Drezner te podsjeća da je optimalni rok sjetve onaj u kojem posijana pšenica ulazi u zimu u fazi početka busanja, a što nije isto svake godine.
“Dugogodišnja iskustva su pokazala, što je znanstveno i potvrđeno, da su optimalni rokovi sjetve za većinu sorata koje se siju u našem umjereno-kontinentalnom agroekološkom području najčešće od 10. do 25. listopada”, zaključio je dr. Drezner.
Zdenka RUPČIĆ
Zeleni poticaji već od ove jeseni
- Poljoprivrednici čija gospodarstva imaju više od 10 ha oranica, a žele u 2015. ostvariti prava na plaćanja u okviru programa osnovnog plaćanja, dužni su se, uz poštivanje pravila višestruke sukladnosti, na svim prihvatljivim hektarima svojeg poljoprivrednog gospodarstva pridržavati poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš (zeleno plaćanje ili greening), od 1. siječnja 2015. godine. To znači da već u ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi moraju poštivati propisane uvjete koji su detaljnije navedeni kasnije, ako žele u 2015. godini ostvariti dodatno pravo na osnovno plaćanje po hektaru. Pri odlučivanju koje će kulture uključiti u plodored, poljoprivrednicima će biti korisna i informacija da je moguće ostvariti dodatno proizvodno vezano plaćanje za uzgoj šećerne repe, povrća (također i voća) ako se bar 50 % vlastite proizvodnje povrća isporučuje kroz udruženja proizvođača (zadruge, proizvođačke grupe, proizvođačke organizacije i dr.), te proteinskih kultura koje se koriste za ishranu stoke, navode, između ostaloga, iz Ministarstva poljoprivrede uz napomenu da se detaljnije informacije mogu naći na web stranici Ministarstva poljoprivrede.
UDRUGA „ŽIVOT“
I najžilaviji OPG-i pred propasti
“Dugotrajna i sve žešća kriza poljoprivrede dodatno se zaoštrava pod pritiskom iznimno loših primanja zbog višegodišnjih ekstremnih meteoroloških uvjeta, rasta ulaznih troškova te pada svjetskih cijena nekih važnih agroproizvoda. Čak se i dobar dio onih najžilavijih obiteljskih gospodarstava koja su uspjela preživjeti dosadašnje gospodarske lomove, dovodi na sam rub propasti. Stoga predlažemo da se isplati potpora predviđena za prvo polugodište 2015. čim prije, koristeći za to predviđena sredstva EU-a. Na taj bi se način izbjeglo veće dodatno vremensko opterećenje državnog proračuna u trenutku kad je on pod velikim pritiskom kriznih potreba i socijalnih problema i u drugim sektorima hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini”, navela je, između ostaloga, udruga Život u svom pismu poslanom ministrima financija i poljoprivrede.