Ukupan broj noćenja turista u 2023. godini porastao je na 107,8 milijuna eura, ili za 2,8%, u odnosu prema 2021. i gotovo dosegnuo pretpandemijski rekord. Istovremeno su turistički prihodi na rekordnim razinama s 14,6 milijardi eura (19 % BDP-a), u odnosu prema 10,5 milijardi eura u 2019. godini.

Navodi to, između ostalog, u svojoj najnovijoj analizi Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), te dodaje: "Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u Europskoj uniji (EU) među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu prema pretkriznoj 2019. zahvaljujući oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na pretpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen."

Stojić nadalje navodi da se dobri trendovi nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine.

“Iako su pokazatelji iz EU-a dobri i sugeriraju nastavak rasta turističke potražnje, tempo rasta turističkih prihoda je neodrživ. Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji konzumiraju gosti niže, narušene, kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta. To aktualizira HUP-ov stav da s ciljem podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu. Hrvatska ima samo 15 %, ili efektivno 9,5 %, kreveta u hotelima (kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj – vikendice), za razliku od Grčke, koja u hotelima ima 71 % kapaciteta, Italije s 43 % hotelskih kreveta i Španjolske s 53 % hotelskih kapaciteta. Posljedica je i relativno niska potrošnja turista u Hrvatskoj, oko 150 eura po danu, u odnosu prema Italiji i Španjolskoj, gdje troše oko 250 eura, a u Francuskoj više od 550 eura", ističe Stojić. Z.Rupčić