Svjetski dan borbe protiv dječje paralize i ove će godine biti obilježen 24. listopada.

Oboljelih od dječje paralize u Hrvatskoj nema od 1989. godine, a razlog tome je dobra procijepljenost. Do uvođenja cijepljenja protiv dječje paralize 1961. godine broj oboljelih u Hrvatskoj je stalno rastao. No, panika oko pojave dječje paralize redovito se pojavljuje prilikom svjetskih humanitarnih i ratnih kriza, pa je tako i ove godine Europa zbog navale izbjeglica iz Sirije, ali i turista koji putuju na Bliski istok ponovno u strahu od epidemije polija - virusa koji izaziva dječju paralizu. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sredinom godine proglasila međunarodnu “zdravstvenu uzbunu” zbog ponovnog širenje ove bolesti. Hrvatski epidemiolozi tvrde kako su šanse da ova epidemija pogodi našu zemlju iznimno male. Konkretno, u Osječko-baranjskoj županiji, prema riječima dr. Karla Kožula, voditelja Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo, procijepljenost je 95 posto. No, valja imati na umu da opasnosti postoje za onu djecu koja nisu cijepljena.

- Situacija je odlična, a da tako i ostane apeliram na roditelje da ne odbijaju cijepljenje. Zna se i to dogoditi, uglavnom iz neznanja roditelja ili nekih drugih neosnovanih razloga. Činjenica je da ugrožena mogu biti mala djeca, ako se ne cijepe. U Hrvatskoj nema divljeg soja poliovirusa, ali ga ima u blizini. Tako u samo oko 700 kilometara udaljenom Kosovu još bilježe slučajeve divljeg soja poliovirusa, a to je onaj koji izaziva tešku bolest. Stoga, cijepiti se mora - upozorio je dr. Kožul iz ZZJZ-a Osječko-baranjske županije.

I u WHO-u upozoravaju kako bi cijepljeni Europljani trebali biti sigurni, no gotovo 12 milijuna europske djece nije cijepljeno protiv dječje paralize. Inače, u Hrvatskoj je tijekom 1961/62. provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti i rezultat je bio nagli pad broja novooboljelih. U lipnju 2002. godine Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije, kojoj pripada i Hrvatska, i službeno je proglašena slobodnom od dječje paralize. Međutim, dječja paraliza nije iskorijenjena svuda u svijetu. I dalje postoje zemlje u kojima je dječja paraliza endemska bolest kao što su Afganistan, Pakistan i Nigerija, i iz kojih je moguće širenje bolesti na druge zemlje, ponajprije susjedne države. Tako je posljednjih godina došlo do širenja dječje paralize na države koje se protežu od Zapadne preko Središnje Afrike do Roga Afrike. U ovoj godini do 30. travnja, u dijelu sezone koji ne pogoduje širenju polija, zabilježeno je 68 novih slučajeva. Prvi alarmantni slučaj pojavio se lani 19. listopada u istočnoj Siriji, a slučajevi su vjerojatno rezultat pada imunizacije kod djece zbog ratnih uvjeta. U nekoliko gradova u južnom dijelu Izraela pronađen je divlji poliovirus, a virus je detektiran i na zapadnoj obali Gaze. Kako bi se zaustavila tiha transmisija, u Izraelu je od kolovoza cijepljeno više od 890.000, a u Siriji 2.400.000 djece. HZJZ i Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti preporučuju da osobe koje putuju u Izrael budu potpuno cijepljene protiv dječje paralize. Dječja paraliza je bolest čiji je rezervoar bolestan čovjek ili kliconoša, najčešće zahvaća djecu do pet godina, nema specifičnog liječenja i stoga je nužno održavati visok cijepni obuhvat i kontinuirano pratiti kretanje enterovirusa među stanovništvom, pretragom stolica i pretraživanjem otpadnih voda. Djeca koja su cjepivo primila prije 2008. godine potpuno su zaštićena od polija i imaju dugotrajnu zaštitu koja sprečava množenje virusa u crijevima i širenje virusa bez simptoma. Mlađa djeca unatoč slabijem cjepivu ne mogu oboljeti od dječje paralize, ali mogu biti prijenosnici virusa, odnosno nekoliko ga tjedana izlučivati preko stolice i biti izvor infekcije za druge.

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize prigoda je da se podsjetimo kako unatoč eradikaciji uvijek postoji opasnost od importacije divljeg poliovirusa.