Objavljeno 13. listopada, 2014.
Osječki KBC jedini se istočno od Zagreba skrbi o bolesnicima s reumatoidnim artritisom
Iako nema točnih epidemioloških podataka, pretpostavlja se da u Hrvatskoj od reumatoidnog artirtisa boluje 45.000 stanovnika, dok njih oko 20.000 boluje od ankilozantnog spondilitisa te njih oko 40.000 od psorijatičnog artitisa.
Zabrinjavajući su i podaci da gotovo 40 posto hrvatskih radnika pati od mišićne boli u vratu, ramenima i rukama, a njih polovina izgubi radnu sposobnost unutar deset godina nakon uspostavljene dijagnoze te bolesti.
Velik je to problem na koji upućuju hrvatski liječnici u povodu Svjetskog dana borbe protiv artritisa, koji je obilježen jučer, 12. listopada, a to je i dobra prilika za naglasak kako je Klinički odjel za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju jedini centar istočno od Zagreba koji se skrbi o bolesnicima s reumatoidnim artirtisom, a u kojem gravitira populacija iz pet županija.
Desetljeće kostiju
- Reumatoidni artirtis predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem. U tijeku je tzv. Desetljeće kostiju i traje od 2010. do 2020. godine. Naš KBC pridružio se brojnim akcijama koje organizira Hrvatska liga protiv reumatizma, ali i Hrvatsko reumatološko društvo. Inače, zbog uvida u pravo stanje, u izradi je Registar oboljelih od reumatoidnog artitisa, kojim će se objektivizirati stanje s epidemiološkog stajališta, ali i omogućiti praćenje bolesnika na biološkoj terapiji - pojasnila je doc. dr. sc. Višnja Prus, pročelnica Odjela.
Riječ je o bolesti čiji je uzrok nepoznat, no dosta se zna o razvoju i tijeku bolesti, kao i promjenama koje se pojavljuju na zglobovima. Reumatoidni artitis bolest je koja je rezultat interakcije brojnih faktora poput imunološkog, hormonskog, stresa i sl. Stoga je liječenje usmjereno na modificiranje tijeka bolesti, odnosno na njezino usporavanje. Dr. Prus kaže kako je riječ o bolesti koju je teško dijagnosticirati, i to posebice u ranim stadijima zbog raznolikosti simptoma i varijabilnog tijeka bolesti. U 55 do 70 posto bolesnika početak bolesti potpuno je neprimjetan, a prvi se simptomi mogu javiti tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Uz bol u zglobovima prisutan je i umor, slabost i gubitak tjelesne težine. U osam do 15 posto bolesnika, pojašnjava dr. Prus, reumatoidni artritis može početi naglo sa zahvaćanjem više zglobova, i to u roku od nekoliko dana. Dr. Prus upozorava da su koštano-mišićne bolesti ozbiljan javnozdravstveni problem hrvatskog društva, posebice radnog stanovništva.
- Osnovni cilj medikamentnog liječenja je smanjenje subjektivnih smetnji, poput boli, zakočenosti, otekline ili umora, kao i smirivanje upalnog procesa, čime se usporava napredovanje morfoloških promjena u zahvaćenom tkivu.
Liječenje što ranije
Što ranije počne liječenje, brže se postižu zadovoljavajući rezultati. Uz liječenje medikamentima tu je i fizikalna terapija koja se planira individualno i ovisi o fazi bolesti, a ništa manje važna nije ni edukacija koja je usmjerena ne samo prema bolesniku već i članovima obitelji te ju je potrebno shvatiti kao jedan oblik liječenja, naglašava dr. Prus, dodajući da je bolesnika potrebno postupno aktivno uključivati u sve segmente rehabilitacije i motivirati ga te poticati na aktivnu suradnju.
Inače, kad su u pitanju lijekovi, u ovom trenutku u Hrvatskoj su odobrena i na listi su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje četiri tzv. TNF-a. Na Odjelu osječkog KBC-a liječi se putem službe više od 600 bolesnika, a otprilike isti broj analiziran je u okviru populacijske studije i IPA projekta međuregionalne suradnje.
Marija MIHELIĆ
U Hrvatskoj tek 50-ak licenciranih supspecijalista reumatologa
Unatoč zabrinjavajućim činjenicama o broju oboljelih osoba u Hrvatskoj, liječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj značajno je manje zastupljeno nego što to zahtijevaju stvarne potrebe.
- Dostupnost je povezana i s brojem supspecijalista reumatologa jer terapiju može propisati isključivo supspecijalist, odnosno specijalist reumatolog, a tih liječnika u Hrvatskoj nedostaje. Prema posljednjim procjenama, u Hrvatskoj je samo 50 licenciranih subspecijalista reumatologa, a s obzirom na potrebe, treba ih biti bar dva puta više - rekla je dr. Prus.
Troškovi bolesti i do 14 milijardi eura godišnje
Uz terapiju lijekovima i fizikalnu terapiju, pomaže i biološka terapija koja se za sada propisuje jedino kad se iscrpe svi klasični lijekovi. Iako je riječ o vrlo skupoj terapiji, dr. Prus kaže kako liječnici smatraju da je ona dugoročno isplativa.
- Reumatoidni artritis zahtijeva velike troškove liječenja i samim tim velik je gospodarski teret za društvo. Procjenjuje se da neposredni troškovi za zdravstveni sustav pojedine države i s njima povezane potporne usluge u Europi iznose oko 14 milijardi eura godišnje - iznijela je podatke dr. Prus.
Reumatoidni artritis bolest je koja je rezultat interakcije brojnih faktora poput imunološkog, hormonskog, stresa i slično