Novosti
RASPRAVA U SABORU O ZBRINJAVANJU NUKLEARNOG OTPADA

Postoji li tajni plan o gradnji nuklearne elektrane kod Erduta?
Objavljeno 10. listopada, 2014.

U jučerašnjoj saborskoj raspravi o prijedlogu strategije zbrinjavanja nuklearnog otpada, zastupnik Boro Grubišić (HDSSB) upitao je planira li se tajno gradnja nuklearne elektrane u Slavoniji, točnije kod Erduta.

Njegovu je sumnju izazvala izjava Dražena Pandeka (SDP) kako nema govora o uvozu nuklearnog otpada u Hrvatsku.

- Zašto strategijom predviđamo skladište dimenzija 72 tisuće prostornih metara - pitao je Grubišić.

Prema njegovoj računici Hrvatska, bez NE Krško proizvede samo 58 prostornih metara otpada, pa bi trebalo 1400 godina da popuni to skladište. Pita se "hoćemo li postati kloaka i skladište radioaktivnog otpada cijeloj Europi".

- Je li riječ o još jednoj Vladinoj investiciji izgraditi nuklearno skladište i zaposliti osam zaštitara da ga čuvaju - zapitao je Grubišić.

Zamjenik ministra zdravstva Marijan Cesarik, predstavljajući strategiju rekao je kako ona predstavlja iskorak u sustavnom rješavanju tog pitanja u skladu s najboljom svjetskom praksom. Strategija zagovara jednu lokaciju na kojoj bi se uspostavio centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, te primjenu postupnog pristupa u razvoju tog centra.

Na Grubišićeve navode regirala je i zastupnica OraH-a Mirela Holy, rekavši kako bi gradnja nuklearke u Slavoniji bila pogrešna odluka ne samo iz sigurnosnih nego i zbog ekonomskih razloga.

- Procjene ekonomskih stručnjaka govore da je isplativo graditi nuklearne elektrane snage 10 tisuća megavata, a ako gledamo ukupnu infrastrukturu, mi bismo tu gradili kolibu, a uložili kao za gradnju palače - rekla je Holy.

- Zbog odgovornosti prema sebi, ali i budućim generacijama, s bilo kakvim inicijativama za daljnje gradnje nukelearnih elektrana moramo biti krajnje oprezni i restriktivni - poručio je, pak, Pandek.

Ideja gradnje nuklearne elektrane u Slavoniji postoji još od 1986. godine, kada se kao lokacija gradnje današnje NE Krško spominjao i Erdut i to zbog svog odličnog položaja i pogodnog tla. Počekom ljeta ta je tema ponovno aktualizirana kada su pojedini mediji najavili kako je ruska kompanija “Rosatom” zainteresirana za gradnju nuklearke u Hrvatskoj. “Rosatom” je ruska državna kompanija za atomsku energiju koja gradi nuklearna postrojenja u Rusiji, Kini, Vijetnamu, Indiji, Iranu, Finskoj i Turskoj. Također ta kompanija u nuklearnoj elektrani u Paksu, u Mađarskoj, samo stotinjak kilometara od Osijeka, nadograđuje nove blokove.

Tada su u “Rosatomu” izračunali kako bi gradnja centrale od 1000 megavata u Hrvatskoj stajala oko dvije milijarde dolara. Kako je objavljeno u lipnju, u “Rosatomu” su baratali s nekoliko idealnih lokacija za nuklearku, i sve tri su u Slavoniji. Riječ je o lokacijama na Savi kod Županje, na Dravi kod Donjeg Miholjca i na Dunavu kod Dalja.

Dijana PAVLOVIĆ
OBAVEZA ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA
- Obveza je država Europske unije da do kolovoza iduće godine predstave nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i kako će zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda - pojasnio je Cesarik jučer u Saboru. Hrvatska ima obvezu zbrinuti polovinu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koje se trenutačno skladišti u nuklearki Krško.