Novosti
ROSATOM ŽELI ULAGATI U HRVATSKU

Rusi žele graditi nuklearku, moguće lokacije su Dalj, Županja i Donji Miholjac
Objavljeno 18. lipnja, 2014.
Gradnja elektrane u Slavoniji Ruse bi, procjenjuju, koštala oko dvije milijarde dolara

Vezani članci

RUSKA INVESTICIJA U NUKLEARNU ELEKTRANU PAKS

Dva nova nuklearna reaktora 90 kilometara od Belog Manastira

Hrvatska uvozi pedeset posto energije od njenih ukupnih potreba, a već se godinama kao jedno od rješenja spominje gradnja nuklearne elektrane.

Tu su priču ovih dana aktualizirali predstavnici ruske državne kompanije za atomsku energiju Rosatom, koja želi graditi nuklearnu elektranu u istočnoj Slavoniji! Riječ je o mogućim lokacijama na Savi kod Županje, na Dravi kod Donjeg Miholjca i na Dunavu kod Dalja.

- Ako hrvatska Vlada pokaže interes, spremni smo surađivati na korištenju atomske energije kao dugoročni i stabilni izvor energije u Hrvatskoj. U tom slučaju ponudili bismo naše reaktore treće generacije AES-2006, koji su po aktivnim i pasivnim sigurnosnim sustavima ispred svih današnjih reaktora. Uz to ponudili bismo dodatnu opremu, gorivo i servisne usluge - potvrdili su novinaru Slobodne Dalmacije iz moskovske središnjice tvrtke koja trenutačno gradi 29 reaktora u svijetu.

1.000 megavata

Država je svjesna da bez gradnje nuklearke neće moći zadovoljiti zadane ciljeve smanjenja emisija CO2, Kukuriku koalicija se još prije izbora izjasnila protiv gradnje, no konačnu odluku o tome vladajući još uvijek nemaju hrabrosti donijeti. Gradnja takve elektrane u Slavoniji snage tisuću megavata Ruse bi, procjenjuju, koštala oko dvije milijarde dolara. Usporedbe radi, snaga NE Krško originalno je bila 632 MW, a nakon zamjene parogeneratora i osuvremenjavanja elektrane 2000. godine iznosi 696 MW.

- Niža proizvodna cijena električne energije iz nuklearnih elektrana omogućit će gradnju elektrana na obnovljive izvore energije. Ako izostane gradnja nuklearne elektrane, prodajna cijena električne energije za krajnje kupce bit će visoka pa će biti upitno, a vrlo vjerojatno gospodarski i socijalno neprihvatljivo, dodatno opterećenje naknadom za poticanje obnovljivih izvora, bez koje će željene investicije u ove tehnologije zasigurno izostati, stoji u Strategiji energetskog razvoja RH.

Cijena megavatsata uvezene struje kreće se od 65 do 90 eura, a cijena električne energije iz NE Krško stoji 30 eura/MWh. Zagovornici ove ideje kažu kako je Hrvatska okružena nuklearnim elektranama (Mađarska, Slovenija, Bugarska, Rumunjska...), te da gradnja jedne u Hrvatskoj neće utjecati na eventualnu opasnost koju nuklearke donose. Službena ponuda Rusa Hrvatskoj još nije stigla. Tek kada se to dogodi Hrvatska će znati što nuklearkom dobiva, odnosno je li to zaista put u energetsku neovisnost, ili ćemo električnu energiju i dalje kupovati i to od Rusa iz elektrane na našem teritoriju. Ekološka aktivistica Ljiljanka Mitoš Svoboda kaže da ovu najavu građani i građanke istočne Slavonije trebaju shvatiti vrlo ozbiljno.

U europskom parku biosfere!?

- Energetski sustav u depresijskoj i prezaduženoj Hrvatskoj je pred raspadom, a država je u dužničkom ropstvu kada je riječ o uvozu energije (apsolutni smo osmi, a relativni drugi najveći uvoznik struje u svijetu). Nacionalna energetska strategija se ne provodi, a Hrvatska energetska agencija, u dogovoru s Vladom i HEP-om, koči razvoj obnovljivih izvora energije. I ova je vlada podla i podmukla kao i sve dosadašnje kada je u pitanju poklanjanje prostora stranim korporacijama, a tajnoviti planovi oko gradnje nuklearke u istočnoj Slavoniji ponavljaju se baš u svakom mandatu bilo kojeg političkog establišmenta. Gradnja nuklearne elektrane apsolutno je nemoguća u Hrvatskoj, iz ekonomskih razloga. Nuklerake su najskuplji izvor električne energije i grade se samo uz obilna ulaganja i jamstva država. Pogotovo su veliki troškovi ako se tek stupa u nuklearnu industriju, jer su veliki početni troškovi. Osim toga, u prostornim planovima Slavonije nuklearka nigdje nije predviđena, a lokacija na koja se uporno nudi - Dalj, Erdut, ušće Drave u Dunav, ili Drava, nalaze se u području zaštićenog europskog parka biosfere. Bugarska je prošle godine konačno raskinula sporazum sa ruskom kompanijom Atomstrojeksport o gradnji nuklearke Belene na Dunavu. Sada Rusi očito traže novu lokaciju pa im obezglavljena Hrvatska taman dobro dođe - upozorava Mitoš Svoboda.

Eduard SOUDIL
Prednosti

l konkurentna i stabilna cijena električne energije

l manja ovisnost o uvozu

l poticaj gospodarstvu, nova radna mjesta

l jeftino gorivo

l nema emisije stakleničkih plinova ni CO2

l naknada lokalnoj zajednici u kojoj je smještena elektrana

Nedostaci

l skupa investicija i duga gradnja

l radioaktivni otpad i rizik njegova skladištenja

l sve manje zalihe urana

l izloženost lokalnog stanovništva radijaciji

l nepovoljan stav javnosti

50%

od ukupnih potreba za energijom Hrvatska sada uvozi

1.000

megavata trebala bi biti snaga slavonske nuklearke, usporedbe radi - snaga NE Krško je 696 MW

89 nuklearki

u Europi u raznim je fazama gašenja, odnosno demontiranja

ŠTO O ELEKTRANI MISLE načelnik i gradonačelnici

Načelnik Općine Erdut Jugoslav Vesić smatra da bi se u elektrani moglo zaposliti i nekoliko tisuća ljudi, no ona sa stajališta zaštite okoliša ne bi donijela ništa dobro. “Kada se elektrana bude gradila, jedinice lokalne samouprave neće se pitati za mišljenje, nego će se to raditi na višoj razini i postupati onako kako drugi odluče. Sa zdravstvenog aspekta ne bi smjelo biti problema, no da samo ja o tome odlučujem, polovično bih bio za, a polovično protiv njezine gradnje”, kaže Vesić. Gradonačelnik Županje Davor Miličević kaže kako mu je ovo prva informacija. ”Ako nam se jave, zainteresirani smo za početak razgovora”, rekao je Miličević. Gradonačelnik Donjeg Miholjca Zoran Kovač, također je jučer prvi put čuo za mogućnost gradnje nuklearke kod toga grada. “Kao građanin i čelnik Donjeg Miholjca odlučno sam protiv te mogućnosti, a očekujem da će se na isti način o tome očitovati i druga službena tijela našeg grada. Još je žalosnije što tu informaciju prvi put čujem iz medija. Građanima i gradskoj vlasti treba dati priliku da se očituju o toj ideji s kojom će se zasigurno tek rijetki moći složiti”, kazao je, te naglasio da se Miholjac želi profilirati kao sve poželjnija destinacija lovnog i ribolovnog te drugih oblika kontinentalnog turizma, u čemu nuklearna elektrana nikako ne može pomoći. (Ma.M./M.L.O./L.A.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike