“Zdavstveni savjeti za cerebrovaskularne bolesnike u zimskim mjesecima” naziv je predavanja neurologinje, dr. sc. Ružice Palić i Tihane Gilman Kuric, dr. med. koje je potonja održala u GČ Gornji grad u ime Udruge cerebrovaskularnih bolesnika (CEREBRO) Osječko-baranjske županije u okviru mjesečnih tribina s građanima.

“Hitna medicinska pomoć u New Yorku zaprimila je poziv muškarca na Badnjak. Prije toga čistio je snijeg, kad ga je uhvatila iznenadna bol, no misleći da je istegnuo mišić, odlučio je odmirovati do jutra. Ujutro bol i dalje nije prestajala te je nazvao 112. Čak se i ispričao što zove na blagdan. Dobro da je nazvao jer nije istegnuo mišić, nego je doživio srčani udar. Ta istinita priča može biti pouka i nama, a kako nam se približavaju hladniji dani, dobro je znati kako i zašto hladnije vrijeme utječe na srce i krvožilni sustav“, uvodno je rekla Gilman Kuric, objasnivši kako se s godinama smanjuje mogućnost održavanja topline „tjelesne jezgre“, a starije su osobe umjereno neosjetljive na hladnije uvjete, pri čemu prijeti opasnost od hipetermije (pothlađivanja) tijela.

„Nemogućnost održavanja temperature 'jezgre' tijela dovodi do opasnosti od zatajenja srca i pogoršanja ili razvijanja angine pektoris te povećanja rizika od srčanog udara. Kombinacija hladnog vremena i fizičke aktivnosti povećava srčani rad i njegovo naprezanje. Krvni tlak zimi je povišen. Može postojati konstrikcija (suženje) malih krvnih žila uz povećanje gustoće krvi te povećanje arterijskog tlaka, zatim konstrikcija sa smanjenom oksigenacijom, a kraći dani povezani su s hormonalnim disbalansom (kortizol smanjuje prag za kardiovaskularni ili cerebrovaskualrni incident). Znakovi hipotermije su drhtanje (ne zanemariti), zbunjenost, nerazgovjetan govor, gubitak svijesti, ukočeni mišići i ozebline (opasno stanje). Kako se zaštititi od hladnoće? Odijevanjem slojevite odjeće, zaštititi ruke, noge, uši i tjeme, koji najbrže gube toplinu, i ne piti alkohol, a nakon ulaska u topli prostor ostati u suhoj odjeći desetak minuta. Temperatura u kući trebala bi iznositi između 18 i 21 Celzijev stupanj“, savjetuje predavačica, domećući da o liječničkoj intervenciji treba razmisliti u slučajevima: kada osoba ostane bez daha, osjeti bol u psrima, čeljusti i ruci, ima ubrzan ritam srca koji se ne smiruje te osjeća slabost i vrtoglavicu.(J.Kn.)