Predsjednik RH Ivo Josipović osvrnuo se u razgovoru na kampanju za predsjednika, promjenu Ustava, ali i odgovorio predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću.

Vremena još ima, službena kampanja nije počela, no imamo nekakav smjerokaz - istraživanja koja Vam i dalje daju uvjerljivu prednost. Ohrabruje li Vas to?

- Drago mi je da i dalje uživam većinsku podršku u narodu, gotovo sam siguran da će i dalje tako ostati. Izbori su pred nama i svi kandidati i kandidatkinje imat će prilike ponuditi svoju viziju Hrvatske.

Do sada smo mogli čuti i neka razmišljanja Vaše glavne protukandidatkinje Grabar Kitarović, kakav je Vaš dojam?

- Dopustite da ne komentiram svoju moguću protukandidatkinju, javnost će sama procijeniti.

Očekujete li prljavu kampanju?

- Ima naznaka, vidjeli ste i onu priču s tzv. aferom Barbie pa s određenim portalima i medijima koji plasiraju određene izmišljotine. To je valjda nešto na što moramo računati. Očekujem od kandidata i kandidatkinja da se svi skupa držimo fair-playa i da se fokusiramo na politiku i poruke koje želimo ponuditi.

Dobili ste potporu SDP-a, to nije bilo upitno, hoće li Vam potpora stranke kojoj rejting pada koristiti ili štetiti?

- Pozicija predsjednika je vrlo specifična, zahvalan sam SDP-u na podršci, zahvalan sam i drugim strankama koje podržavaju - sada ih ima gotovo 10-ak koje su se tako izjasnile, bit će ih još. Politika predsjednika jest individualna, izvanstranački je čovjek, zagovara određene vrijednosti: blizak sam socijaldemokratskim vrijednostima, na kraju krajeva, potekao sam iz tog miljea i toga se ne sramim. Međutim, zagovaram vrijednosti koje su bliske i drugim političkim opcijama. Predsjednik treba biti zajednički nazivnik Hrvatske, i mislim da je to vrlo važno i da sam u prvom mandatu to uspijevao biti. Mislim da o tome govore i moji odlasci u gradove gdje su župan i gradonačelnici iz drugih stranaka, posebice HDZ-a, i govore podatci o tome da sam mnogima od njih pomogao da ostvare neke svoje realne i legitimne ambicije: mislim na određene projekte u lokalnoj zajednici. To će vam potvrditi i u Zadru, Šibeniku i nekim drugim sredinama. Prema tome, podrška svake stranke, posebno tako velike kao što je SDP, dobrodošla je i sa zahvalnošću ću prihvatiti i podršku drugih stranaka.

Treba li mijenjati izborno zakonodavstvo, posebno o izboru zastupnika, i zašto najjače političke stranke to izbjegavaju učiniti?

- Mislim da treba mijenjati izborno zakonodavstvo i općenito mijenjati politički sustav, od unutarstranačke demokracije gdje treba postaviti zakonske, a u jednom malom segmentu i ustavne osnove, a mislim da ozbiljno treba razmišljati o strukturi državnih vlasti i načinu izbora u njima. Danas imamo sustav za koji prigovaramo da birači premalo utječu na njega pa govorimo o preferencijalnim listama. Da jednim dijelom to jest lijek za neke od političkih problema koje imamo, ali ne za sve. U tom prvom nacrtu teksta Ustava koji su načinili stručnjaci stoji jedna odredba o preferencijalnom glasanju. No to nije jedini oblik. Najdirektniji je oblik utjecaja na građane onaj kada birate po većinskom sustavu zastupnika, konkretno, imenom i prezimenom. Mislim da bi jedna varijanta mještovitog sustava kakvog smo već imali dobro došla. Mislim da smo danas u vremenima tranzicije kada moramo iz jednog sustava koji je bio dobar, funkcionalan, ali je to možda prestao biti, prijeći u jedno vrijeme u kojem ćemo naš sustav učiniti racionalnijim, primjerenijim i bližim građanima i omogućiti im veće sudjelovanje o obnašanju vlasti. Dio Ustava se odnosi i na referendum, tu se isto unose određena pojašnjenja i standardi za koje mislim da će dobro doći. Kada je riječ o samom prihvaćanju Ustava, ja mogu razumjeti rezerve pojedinih stranaka i normalno je da dok cjeloviti tekst ne vide da se ne mogu ni izjašnjavati. Normalno je da oporbena stranka koja ima kandidata za predsjednika kaže da je ovo dio predizborne kampanje i to je legitimno prigovarati. No što je moj cilj? Cilj je da do kraja mandata potpuno zaokružim tekst Ustava, da u ovom dijelu u kojemu su neka od tih pitanja i pitanja za raspravljanje - da ih otvorim i među predsjedničkim kandidatima: poput pitanja decentralizacije, izbornog sustava... A kada pobijedim na izborima, ja ću cjeloviti tekst dati na raspravu, ponuditi sukladno Ustavu Saboru pa će stranke reći prihvaćaju li ili ne i imaju li kontraprijedloge, a u konačnici ako se pokaže da ima prevelikog otpora za koji procijenim da nije suštinske naravi, onda sam spreman ponuditi taj Ustav i na referendum.

Zašto ga nećete predstaviti prije kampanje?

Zato što mislim da do kraja nije "dobrušen", a sada se fokusirati na neka ne najbitnija pitanja bi možda, da tako kažem, zamračilo kampanju i sam tekst Ustava. Nisu sva pitanja tu jednako važna, važna ću izdvojiti sad već u vrijeme kampanje.

Problematika preustroja lokalne i regionalne samouprave i dalje je aktualna. Ukidanje općina često se spominje kao jedna od mjera uštede i koji Vi model smatrate najprikladnijim?

Zaključak i stručne radne skupine i moj je da Hrvatska mora biti puno više decentralizirana nego danas. Pitanje o broju jedinica lokalne samouprave je u ovom trenutku nebitno. Ono što želim postići je da Hrvatska bude decentralizirana, da puno više poslova ide na razinu lokalne samouprave - govorimo li tu o općinama od 100 ljudi ili 10.000 ljudi u ovom trenutku je manje važno. Važnu funkciju preuzimaju regije. Hrvatska je premala zemlja da bi vlast bila raspršena na 600 ili 500 jedinica lokalne samouprave bez pravog objedinjavajućeg kriterija. Danas imamo područja koja imaju povijesnu tradiciju zajedništva, svoju gospodarsku cjelinu, donekle i svoju specifičnu kultulorošku bazu i mislim da su te buduće regije najbolje jedinice od kojih onda dalje ide grananje prema gradovima i općinama i otvoreno bih rekao - sukladno potrebama same regije. Neću sada govoriti o broju regija - imamo varijante - 6, 7, 8, no to je sada stvar rasprave. Tu će biti i puno parcijalnih interesa o kojima će se voditi ili manje voditi računa. Ali zar Slavonija nije jedna regija i zar kao takva ne može bolje služiti svojim građanima nego sada, rasparcelirana. Mislim da je regionalnost budućnost Hrvatske, da je veća decentralizacija i kada je riječ o poslovima, ali i novcu, budućnost Hrvatske.