U Hrvatskoj danas gotovo nikome nije lako. Jedna od najugroženijih skupina svakako su umirovljenici kojima čak i s prosječnim mirovinama nije jednostavno dočekati kraj mjeseca.

Trećina umirovljenika u našoj zemlji živi na granici siromaštva, u zoni rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, a Hrvatska je i treća po siromaštvu starijih u EU, odmah iza Bugarske i Cipra. Upozoravaju i da su na dnu zemalja u okruženju, s najnižom relativnom vrijednosti mirovine, kao i četvrtom najnižom u EU.

Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, kaže kako su jedino zadovoljni time što se mirovine nisu smanjivale u vrijeme recesije. No, kaže, drugih pomaka nema.

- Ispada da su mirovine odmrznute, ali kao da nisu. A nije da nema povećanja troškova i razloga za usklađivanje. Tražili smo da se i to postavi kao tema na Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, jer statistika daje podatke koji kažu da nema povećanja životnih troškova pa ni razloga za usklađivanje mirovina. Bio sam na Upravnom vijeću HZMO-a i pitao koja je to metodologija, koji se podaci uzimaju u izračun. Znamo svi da su se povećali troškovi lijekova koje umirovljenici najviše troše, troškovi režija koje umirovljenici redovito uvijek plaćaju, kao i cijene kruha i voća nužnih za prehranu umirovljenika. Više gotovo nemate kilogram kruha, nego je sve to po pola kilograma ili 70 dekagrama, a sve je od 10 kuna naviše - upozorava Kovačić.

Posljednja tema kojom su umirovljenici nezadovoljni jest najavljena promjena poreznih razreda i podizanje iznosa osobnog odbitka. Time su, kažu, diskriminirani na temelju dobi. Čelnici umirovljeničkih udruga i Hrvatske stranke umirovljenika (dijela vladajuće koalicije) od toga ne odustaju. Kako nam je rekla Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, problem je što ih se tu isključilo iz tzv. srednjeg sloja. Službenu su inicijativu pokrenuli čim se o tome počelo govoriti i 16. srpnja uputili prijedlog (povećanje osobnog odbitka za umirovljenike s 3400 na 3800 kuna) ministru Lalovcu. Procjenjuju da bi se time na veću potrošnju potaknulo i 74.000 umirovljenika, no ministrovog odgovora nema.

Već danas uputit će zamolbu predsjedniku Ivi Josipoviću da zaštiti starije osobe od diskriminacije. “Ako ga SDP podržava neka objasni SDP-u za što se on zalaže - za ustavnost, nediskriminaciju i ravnopravnost. Ako čovjek ide uskoro na predsjedničke izbore, a brzo su i parlamentarni, jasno je da ne može ignorirati interese 1,2 milijuna umirovljenika. Valjda ćemo ipak nešto postići”, rekla nam je Jasna A. Petrović, ocijenivši neozbiljnim od Vlade što ignoriraju partnere u koaliciji. “Jako smo se iznenadili da umirovljenici nisu niti spomenuti oko tog pitanja. Na tome ćemo inzistirati”, dodaje pak Kovačić.

Koordinacija umirovljeničkih udruga sastat će se ponovno sljedeći tjedan, a premijeru je prije tjedan dana pisao i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, tražeći povećanje neoporezivog dijela mirovina. Hrelja nam je rekao da su reakcijom izazvali čuđenje Ministarstva financija, jer navodno - nemaju iste podatke.

- Mi smo se koristili preciznim podacima HZMO-a. U fazi smo dogovora s Ministarstvom, prihvatili su inicijativu za razgovor, ali se provjerava čiji su podaci točni, jer se ne slažu. Vjerojatno je riječ o drugoj bazi podataka. Ako su naši podaci točni, spremni su razgovarati. Ovako su procijenili da bi se radilo o velikom novcu i teretu za proračun. A mi kažemo da je 10 milijuna kuna mjesečno primjeren teret. Uvjereni smo u točnost naših podataka - ističe.

Kada je riječ o bojazni dijela umirovljenika da zbog krize više neće biti ni novca za mirovine, kaže da svaka vlada koja ne može ispunjavati obveze prema svojim građanima iz minulog rada, iz čega je proisteklo sve što imamo, ne zaslužuje vladati. “Stvar je vrlo čista. To je težak teret, zbog demografskih promjena i gospodarske situacije, ali on se ne može ispuštati niti olakšavati”, naglašava Hrelja.