Razdoblje od proteklih deset godina u Hrvatskoj, od 2004. do 2014., zanimljivo i s političkog stajališta s obzirom na to da je krajem 2003. godine svoj mandat okončala koalicijska vlada Ivice Račana i da bi lako izbore mogla izgubiti i vladajuća ekipa Zorana Milanovića, odnosno SDP-a, moglo bi se opisati s desetljećem velikog gospodarskog rasta i dugogodišnjeg pada.

Drugim riječima, u deset godina bila su to za Hrvatsku dva koraka naprijed, jedan natrag. Ovaj korak unatrag još živimo, a recesija se već šestu godinu zaredom neokrznuta provlačila kroz vlade Ive Sanadera, Jadranke Kosor i ovu posljednju Zorana Milanovića. U velikoj svjetskoj recesiji, na žalost, svih šest godina Hrvatska je plovila kao maleni čamac na moru bez ikakvog motora koji bi taj čamac pokrenuo u pravom smjeru. Pokazuju to konkretni statistički podaci koje smo analizirali i to zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori i njihovu Centru za makroekonomske analize, koji ih je prikupio od Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

Trećesiječanjska vlada Ivice Račana preuzela je Hrvatsku 2000. godine u prilično teškoj političkoj situaciji, u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji, ali i s golemim problemima s korupcijom, gospodarskim teškoćama zbog pada proizvodnje, izvoza, BDP-a, rasta nelikvidnosti... Račanova vlada, koju su na kraju mandata činili SDP, HNS, HSS i LS, uspjela je “otvoriti” Hrvatsku, potpisala je SSP s Europskom unijom i predala zahtjev za članstvom u EU, pokrenula reforme u zemlji, suzbila nelikvidnost, pokrenula gospodarstvo, investicije, posebice gradnju autocesta i stanogradnju. Posljedice su bile rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, povećanje plaća zaposlenih, ali i vanjskog zaduženja zemlje, rast broja turista i prihoda od turizma, rast prometa u trgovini...

Vlada Ive Sanadera, predvođena HDZ-om, koja je vlast preuzela krajem 2003. godine, nastavila je mnoge projekte prethodne vlade i prema statističkim pokazateljima, to razdoblje od 2000. do početka 2008. godine, najuspješnije je gospodarsko razdoblje Hrvatske u bližoj povijesti. Međutim, drugi mandat Sanaderove vlade obilježila je kriza, recesija, korupcija te pokušaj bijega Sanadera iz zemlje od sudskih procesa zbog korupcije i drugih kaznenih djela za koja je optužen. Premijersku palicu preuzela je od 2009. godine Jadranka Kosor, da bi krajem 2011. nakon gobitka izbora vlast predala koalicijskoj vladi Zorana Milanovića.

Što se sve događalo tih godina pokazat ćemo kroz brojke. Primjerice, hrvatski BDP 2000. godine iznosio je 178 milijardi kuna, 2004. porastao je na 247 milijardi, rekordne 2008. na 343 milijarde, da bi prošle godine iznosio 328 milijardi kuna. Najveća stopa rasta BDP-a zabilježena je 2003. godine - 5,4 posto, dok se najveći pad BDP-a od čak 6,9 posto dogodio 2009. godine. Za usporedbu lani je BDP bio za jedan posto niži u odnosu na 2012. godinu.

Hrvatska industrija najveću stopu rasta - 5,9 posto - ostvarila je 2001. godine, 2004. stopa rasta iznosila je 3,2 posto, najveći pad od golemih 9,2 posto zabilježen je 2009. godine, dok je 2013. zabilježen pad od 1,8 posto u odnosu na godinu prije. Hrvatski izvoz slično se kretao, rastao je od 4,4 milijarde dolara 2000. godine, da bi se gotovo udvostručio na 8 milijardi dolara 2004., do rekordne 2008., kada je imao vrijednost 14 milijardi dolara. Prošlodišnja vrijednost hrvatskog izvoza iznosila je nešto manje od 12 milijardi dolara. Valja reći kako je te 2008. godine i uvoz dosegao rekordnu vrijednost - gotovo 31 milijardu dolara. Za usporedbu, lani je vrijednost uvezene robe bila nešto veća od 9 milijardi dolara.

Prosječna netoplaća 2000. godine iznosila je 3326 kuna, da bi od tada neprestano samo rasla, primjerice 2004. godine do 4173 kuna te do prošlogodišnjih prosječnih 5515 kuna.

Bruto inozemni dug 2000. godine iznosio je 12 milijardi eura, 2004. godine popeo se na 23 milijarde, 2008. iznosio je 41 milijardu i rastao do 2010. godine i rekordne zaduženosti od 46,5 milijardi eura. Lani je taj dug iznosio 45,6 milijardi eura.

Izravna inozemna ulaganja najveću su razinu dosegnula 2007. i 2008. godine - 3,6, odnosno 4 milijarde eura. Već 2010. godine pale su na rekordno niskih 377 milijuna eura. Čak je i prošle godine inozemno ulaganje bilo veće - 550 milijuna eura.

Ukupan broj zaposlenih u zemlji rastao je od 2000. godine (1,34 milijuna), do rekordne zaposlenosti 2008. godine kada smo imali prosječno 1,55 milijuna zaposlenih. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,36 milijuna zaposlenih. Najveća registrirana stopa nezaposlenosti zabilježena je lani - 20,3. Niža je bila čak i 2003. i 2004. godine - 19,2, odnosno 18, a najniža 2008. godine - 13,2.