Vlada Zorana Milanovića za nekoliko mjeseci ulazi u posljednju godinu političkog mandata i ove jeseni priprema nekoliko promjena zakona ne bi li građani na svome standardu vidjeli ili osjetili bilo kakve pozitivne promjene.

S obzirom na to da se u idućih godinu i četiri mjeseca do parlamentarnih izbora ipak još može mnogo toga učiniti pa i dogoditi, zanimljivo je vidjeti što nas očekuje ove jeseni. Iz Vlade dolaze službene i mnoge neslužbene najave promjena, među kojima su svakako “vruće” porezne promjene, koje bi stupile na snagu prvog dana 2015. godine. Kako je najavio ministar financija Boris Lalovac, namjera je Vlade u prvom redu omogućiti povećanje plaća kako bi se potaknula potrošnja i s njome rast gospodarstva.

Povećanjem neoporezivog iznosa plaće s 2200 na 2600 kuna, najniže plaće navodno bi porasle za približno 80 kuna. Mediji prenose neslužbene najave, a u Vladi još, koliko je poznato, nije donesen konkretan prijedlog nego se tek izrađuju simulacije, kako bi najvišom poreznom stopom od 40 posto bile oporezovane plaće više od 13.200 kuna, umjesto dosadašnjih 8800 kuna. Drugim riječima, najveći rast - i do 1400 kuna - mogu očekivati oni s visokim plaćama. Kada te podatke preslikamo na Slavoniju i Baranju, onda je potpuno jasno kako će, s obzirom na to da su na istoku Hrvatske plaće i najniže, očekivani efekti biti mizerni.

Vlada s druge strane namjerava rezati ukupna izdvajanja za plaće u javnom i državnom sektoru. Ove jeseni trebao bi biti pripremljen i porez na kamatu od štednje, ali i mjere za pomoć, odnosno mogući otpis duga do deset tisuća kuna za 150 tisuća blokiranih građana. Naravno, prije svih ovih promjena, državni proračun trebao bi ove jeseni doživjeti rebalans.

Na jesen ćemo zbrajati i financijske učinke turističke sezone, a kako temperature budu padale, dugogodišnja praksa pokazuje - rast će broj nezaposlenih. Premda nam je turizam jedna od rijetkih svijetlih gospodarskih točaka, unatoč tomu što nam se više događa nego što ga doista sustavno planiramo i gradimo, potpredsjednik Vlade Branko Grčić uporno optimistično ističe pokazatelje koji ukazuju na okretanje gospodarskih trendova i očekivani rast BDP-a.

Prije dva dana u Slobodnoj Dalmaciji kazao je kako rast industrijske proizvodnje te izvoza za 13 posto predstavlja rezultate onoga što je Vlada radila “u tišini” u protekle dvije i pol godine. Istaknuo je i rast prometa u trgovini te podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine broj izdanih građevinskih dozvola po vrijednosti projekata za 30 posto veći nego godinu prije. Osim toga Grčić je najavio i velik broj kapitalnih infrastrukturnih projekata vrijednih na stotine milijuna eura, koji se financiraju iz fondova EU i koji su već pokrenuti u cijeloj zemlji.

Međutim, u Hrvatskoj je i dalje premalo investicija u koje ulaze domaći poduzetnici, što je ipak najbolji pokazatelj nemotivirajuće poduzetničke klime u zemlji. Priznaje to, ali posredno, i vladajuća ekipa, između ostaloga, i razmišljanjima o jesenskim izmjenama još relativno novog Zakona o strateškim investicijskim projektima. A rezultati tog zakona od kojega se tako mnogo očekivalo jednostavno su - porazni. Navodno je od 47 kandidatura za status strateškog investicijskog projekta prolaznu ocjenu dobilo pet projekata, da bi na Vladinoj listi završila samo tri projekta i to Termoelektrana Plomin, pristanište u riječkoj luci i centar za gospodarenje otpadom Piškornica. Izmjenama zakona čitava procedura trebala bi postati jednostavnija, odnosno fleksibilnija. No, takvo nešto u Hrvatskoj se doista rijetko događa.