Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP naručili su od Ekonomskog instituta Zagreb istraživanje čiji je cilj bio utvrditi ekonomski opravdanu cijenu kolektivne licence korištenja glazbe za ugostitelje u europskim zemljama. U istraživanje je uključena 21 zemlja za koju je bilo moguće dobiti podatke.

- Iako pojedini ugostitelji ističu kako je naknada koju plaćaju za glazbu previsoka u odnosu na druge države i ugrožava im poslovanje, rezultati složenog istraživanja pokazuju suprotno - cijena licence za ugostitelje u Hrvatskoj je relativno niska i ima minimalan utjecaj na poslovanje ugostitelja. Štoviše, udjeli rashoda za glazbu u ukupnim prihodima i materijalnim troškovima hrvatskih ugostitelja ne prelaze europski prosjek, već su najčešće dvostruko pa i trostruko niži od njega. Na listi koja mjeri prosječnu ponderiranu cijenu mjesečne licence samo za autorsko pravo Hrvatska je tako 17. od 19 zemalja. Najskuplja je Norveška sa 78 eura, Hrvatska na 17. mjestu ima cijenu od 16 eura, a jeftinije su od nje samo Češka i Grčka, ističu u Hrvatskom društvu skladatelja i ZAMP-u.

Na listi koja mjeri zajedničku cijenu autorskog i izvođačkog prava Hrvatska je opet pri dnu: na 8. mjestu od 9 zemalja za koje je bila moguća takva analiza. Najskuplja je Španjolska sa 70 eura mjesečno, najjeftinija Grčka sa 17 eura, dok je hrvatska cijena 21 euro.

- A kako prolazi onaj uobičajeni, tzv. račun za ZAMP koji ugostitelji plaćaju i koji, radi jednostavnosti, sjedinjuje sva tri glazbena prava - autorsko, izvođačko i pravo proizvođača fonograma? Od šest zemalja koje sjedinjuju tri prava u mjesečnom računu (pa je za njih usporedba i bila moguća), Hrvatska je ponovno predzadnja, na 5. mjestu. Najskuplje sva tri prava plaćaju ugostitelji u Danskoj, 85 eura; najjeftinije u Srbiji, 11 eura, dok je iznos kojim prosječni hrvatski ugostitelj podmiruje kolektivni račun svim vlasnicima glazbenih prava 26 eura. Također, napominjemo da za 2014. nije bilo i neće biti nikakvog porasta naknade za ugostiteljske i smještajne objekte u odnosu na 2013. godinu, kažu u ZAMP-u.

Autorice studije, dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb , zaključuju: “Proizlazi da je licenca za glazbu u Hrvatskoj podcijenjena te da postoji određeni prostor za povećanje cijena za sve tri vrste prava”.