Objavljeno 11. kolovoza, 2014.
Prošlog je tjedna ZZJZ izmjerio tek 18 zrnaca peluda ambrozije u kubnom metru zraka
P rema predviđanjima stručnjaka, obilne kiše koje su obilježile ovo ljeto najviše bi naruku mogle ići osobama alergičnima na pelud ambrozije, jer stalna kiša ispire pelud, pa iako smo već zagazili u prvu trećinu kolovoza, izmjerena prisutnost peluda tog korova u zraku iznosi tek 18 zrnaca po kubnom metru.
Znamo li kako tek više od 30 zrnaca po kubnom metru pravi prve probleme, zasad možemo reći kako je prisutnost ove vrste peluda još na niskoj razini. No, Grad Osijek ove je godine proračunom osigurao 100.000 kuna za aktivnosti suzbijanja ambrozije, a u aktivnostima suzbijanja korova ambrozije sudjeluje čak 14 subjekata na području grada.
Prevladava na svim terenima
Prema riječima stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, trenutačno još prevladava pelud koprive, koja je slaboalergena biljka, iako je zbog obilnih kiša ove godine prisutnost korova ambrozije na terenu velika. Naime, na gotovo svim terenima već sada je prevladavajući korov ambrozija. Kako njezin cvat još nije u maksimumu i vrijeme polenizacije još nije posve počelo, građani ne osjećaju njezinu prisutnost. O koliko je agresivnom korovu riječ govori i istraživanje u kojem je namjerno ostavljeno jedno polje bez ikakva tretiranja, a sve kako bi se vidjelo koji će korovi prevladati. Naravno, ambrozija je bila najbrojnija. To je biljka koja se sada već toliko proširila na našem području da je uzela stanište domaćim korovima - objašnjava profesorica biologije Magdalena Sikora, stručna suradnica i analitičarka u ZZJZ-u Osječko-baranjske županije. Recimo i kako su za osobe alergične na pelud ambrozije najnepogodniji uvjeti dugotrajnih sušnih razdoblja i kratkotrajnih ljetnih kiša.
- Peluda nema dok pada kiša, ali nakon samo nekoliko sati razina peluda toliko naglo poraste da ima čak i gore efekte nego da je letjela cijeli dan - upozorava prof. Sikora.
Podsjetimo kako je Laboratorij za ispitivanje zraka ZZJZ-a rekordan broj zrnaca zabilježio 27. kolovoza 2010., kada je izmjereno 1610 zrnaca peluda u kubnom metru. U KBC-u Osijek evidentirano je oko 6500 osoba s alergijskim tegobama, a 40 % oboljelih alergično je baš na pelud. Liječnici napominju i da je kod alergije na ambroziju dobro to što s godinama postaje sve blaža, i to zato što slabi imunosni nadzor organizma.
Velika uloga naslijeđa
U pojavi alergije općenito, pa tako i alergije na ambroziju, veliku ulogu ima naslijeđe, osobito ako alergiju ima netko od bližih srodnika. Alergija na ambroziju može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, ali je vrlo rijetka prije treće godine. U pojavi alergije općenito, pa tako i alergije na ambroziju, veliku ulogu ima naslijeđe, osobito ako alergiju ima netko od bližih srodnika. Alergija na ambroziju može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, ali je vrlo rijetka prije treće godine. Učestalost alergijskih bolesti, pa tako i alergije na ambroziju, pokazuje trend porasta posljednjih nekoliko desetljeća. Tomu je više uzroka, od promijenjenog načina života, prehrane, klime, infekcija do niza okolišnih čimbenika.
Inače, koncentraciju peluda ambrozije moguće je pratiti na dnevnoj bazi na web-stranici ZZJZ-a http://www.zzjzosijek.hr ili zadnjoj stranici Glasa Slavonije.
Nefreteta Z. EBERHARD
ČINJENICE O BILJCI AMBROSIA ARTEMISIIFOLIA
Svake godine u kolovozu od 15 do 25 posto stanovnika kontinentalne Hrvatske počinje patiti od alergije na ambroziju ili, točnije, alergijskog rinitisa.
Teži slučajevi alergije na ambroziju uključuju napad astme, probleme sa snom, glavobolju... Sve to počinje kada ambrozija ispusti prvi pelud u zrak (sredina ili kasno ljeto), pa do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen).
Početkom kolovoza, kako noći postaju dulje, cvjetovi ambrozije sazrijevaju i otpuštaju pelud. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju peluda koji putuje od biljke do biljke kako bi oplodio sjemenku i osigurao novi naraštaj sljedeće godine.
Koncentracija peluda je obično na maksimumu u podnevnim satima, između 10 i 15 sati. Kiša i niske jutarnje temperature usporavaju otpuštanje peluda.
Pelud ambrozije može daleko putovati, i više od 50 kilometara, a penjati se može i iznad tri kilometara u visinu! Većina peluda padne na tlo unutar 100 metara od izvora. Sjeme ambrozije može mirovati u tlu i nekoliko desetaka godina i onda izrasti kada uvjeti za to budu zadovoljeni.
Statistika kaže da je među alergičarima na pelud njih čak 75 posto alergično upravo na ambroziju. Postoji tendencija kod ljudi koji su razvili alergijsku reakciju ne jednu vrstu peluda, da je razviju i za ostale vrste peluda. Ako se ambrozija jednom pojavi na nekoj lokaciji, a ništa ne poduzme, tada se širi golemom brzinom.
Domaće je životinje ne koriste za prehranu, jer je blago gorkog ukusa, a prirodnih neprijatelja, odnosno konzumenata, nema. Često se pojavljuje u usjevima (kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja, krumpir i povrće).
Pri čupanju ambrozije ne treba je zamijeniti s ljekovitim divljim pelinom (Artemisia vulgaris L. – Compositae), koji ima isto stanište i nalikuje na pravi pelin (A. absinthium L.), a vrlo malo na ambroziju (pelin je vitkog stabla sa sitnijim, perastim listovima, dok je ambrozija robusnija i s krupnim listovima zelene boje bez imalo srebrnkaste). Čaj od lista i korijena ambrozije pomaže pri menstrualnim bolovima.