Jučer, 7. kolovoza, bio je prvi dan primjene odredbi novog Zakona o radu. O njemu se proteklih mjeseci, zapravo od dolaska nove koalicijske vlasti, mnogo pričalo, bilo je mnogo otvorenih pitanja, mnogo zaokreta unazad. Ipak, saborska je većina novi ZOR usvojila 15. srpnja, unatoč protivljenju i poslodavaca i sindikata kao pregovaračkih strana.

Zakon i dalje propisuje da je puno tjedno radno vrijeme 40 sati, uz mogućnost osam prekovremenih sati. No, promijenjene su odredbe o preraspodjeli radnog vremena pa se taj tjedni limit u stvarnosti povećava na 50 sati, odnosno 60 sati, ako je kolektivnim ugovorom tako dogovoreno. Pritom, u razdoblju od četiri mjeseca prosječno tjedno radno vrijeme radnika ne smije prelaziti 48 sati (40 redovnih i osam prekovremenih). Radnike koji rade kod poslodavca s više poduzeća poslodavac može seliti iz jedne u drugu svoju tvrtku i to na rok do najdulje šest mjeseci. No, kod neisplate plaće radnici više ne moraju čekati 30 dana kako bi pokrenuli sindikalne akcije.

Nadalje, agencije svojim radnicima zaposlenima na određeno za vrijeme u kojem nisu iznajmljeni moraju plaćati doprinose na minimalnu plaću, ali ne i isplaćivati plaću. Promijenjeno je i dosadašnje rješenje koje nije dopuštalo otkaz trudnici u slučaju da tvrtka odlazi u likvidaciju. Redoviti otkaz može biti uručen i radniku koji ne zadovoljava na probnom roku. Otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te bolovanja, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. U slučaju prekida otkaznog roka zbog radnikova odlaska na bolovanje, otkaz će nastupiti istekom šest mjeseci od trenutka kada je radniku uručena odluka o otkazu. Ukinuta je i obveza poslodavca da izrađuje program zbrinjavanja viška radnika i pojednostavljena je i skraćena procedura s dosadašnjih 60 dana za davanje otkaza ugovora o radu na 38 dana za prestanak radnog odnosa.

- Cilj novog Zakona o radu je da štiti slabije, a to su radnici, ali i da poslodavcima omogući djelovanje na tržištu i stvaranje profita - kazao je već ranije o ZOR-u Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju kako ZOR ne vrijedi jednako za sve zaposlene u Hrvatskoj, jer njime nisu obuhvaćeni državni službenici koji imaju svoj poseban zakon. Naposljetku, dio sindikalista upozorava kako zbog ovih zakonskih izmjena “radnik sve više postaje obična roba”.D.Kuštro