U slatinskoj Marinadi, članici AgroFructus grupe, nedavno je otvoren sedam milijuna eura vrijedan pogon za preradu voća i povrća. U sklopu investicije kupljene su nove linije za preradu i pakiranje te je adaptirana postojeća proizvodna hala.

AgroFructus Grupu čine tvrtke za proizvodnju, otkup, skladištenje, preradu i prodaju voća i povrća u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Ukupno ugovara i od kooperanata otkupljuje, pakira i stavlja na tržište oko 150.000 tona svježeg voća i povrća, a u preradi završava oko 15.000 tona. Grupa ostvaruje godišnji promet od 650 milijuna kuna i ukupno zapošljava oko 450 stalnih radnika. U slatinskoj Marinadi trenutačno radi 250 ljudi, od kojih je 130 stalno zaposlenih.

Marinada proizvodi tridesetak različitih proizvoda, među kojima su pasterizirani krastavac, ajvar, paprika, rezana paprika, miješane salate, masline, do marmelada i džemova. Približno 60 posto plasira se na tržište Hrvatske kroz suradnju sa svim većim trgovačkim lancima, a tvrtka ima približno toliko i udjela u tržištu pasteriziranog programa. Preostalih 40 posto odlazi na strana tržišta, tako da se proizvodi AgroFructusa mogu naći u Australiji, Kanadi, SAD-u, Švicarskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Libiji i Izraelu. Za 15.000 tona proizvoda 80 posto sirovina domaća je proizvodnja s područja pet slavonskih županija, a uvozi se samo ono što se kod nas ne proizvodi.

– Mi smo, inače, tvrtka koja se bavi organizacijom proizvodnje voća i povrća i ono što smo radili proteklih deset godina s našim partnerima, prije svega s Agrokorom, može se ocijeniti istim doprinosom razvoju hrvatskog voćarstva i povrtlarstva koliki je dalo i Ministarstvo poljoprivrede, ako ne i većim - tvrdi direktor Marinade Denis Matijević.

– Sada imamo mogućnost da vrlo jednostavno za još 50 posto proširimo kapacitete s relativno malom investicijom u odnosu na ovu. Ako tržište pozitivno reagira, a vjerujem da hoće, mi ćemo vrlo brzo ići u daljnje investicije - kaže Matijević. Pritom dodaje da neće smanjivati broj zaposlenih, nego će tražiti nove poslove i nova tržišta. Proširuju asortiman, a imaju već i ideje za nove proizvode i nove proizvodne procese. Istina je da nova tehnologija iziskuje manji broj zaposlenih, ali tako moraju raditi ako žele biti konkurentni.

– Tehnologija koju smo do sada koristili nije više omogućavala proizvodnju konkurentnog proizvoda i bilo je: ili stati, ili investirati u nove tehnologije i dobiti konkurentni proizvod. Nova linija omogućava nam da povećamo kapacitet za 50 posto, ali radi se također i o optimalizaciji proizvodnog procesa, od ulaza sirovine u pogon do skladištenja robe. Ovo je potpuno optimaliziran i automatiziran proces prerade. To znači i veći broj kooperanata, jer naši kapaciteti zahtijevaju i povećanje količine sirovine, odnosno zaposlenje za nekoliko tisuća ljudi u okruženju - veli Matijević.

Matijević naglašava potrebu korištenja europskih fondova, jer „ovakve investicije bez potpore u Hrvatskoj jednostavno ne mogu zaživjeti“.

- Ako gledamo našu konkurenciju u okruženju, svi su koristili potpore i one su vrlo značajne u našoj kalkulaciji, budućoj amortizaciji i poslovanju. Postupak je dosta kompleksan i kompliciran, smatram da može biti jednostavniji i da će agencija koja radi na tome ubuduće morati taj proces pojednostaviti, kako se ne bi moralo pedeset puta slati nekakav tim u Zagreb da priprema, ishoduje, ili pregledava određene papire, jer to značajno otežava posao. Imamo nekoliko godina iskustva s fondovima i nadam se da smo svi izvukli pouke. Do konca godine očekujemo maksimalan povrat sredstava iz IPARD programa u iznosu 1,5 milijuna eura, ističe on.

Pomoćnica ministra poljoprivrede, Zvjezdana Blažić, pak smatra da je jedna od većih pogrešaka koje su načinjene u našoj poljoprivredi ta što se nije na vrijeme radilo na vertikalnoj integraciji kad je riječ o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i umrežavanju i povezivanju s preradbenim kapacitetima. Tu je sada velika zadaća Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe u edukaciji poljoprivrednih proizvođača i povezivanju i udruživanju. Ističe da je to jedini način da budemo konkurentni, jer bez toga jednostavno nema mogućnosti plasiranja proizvoda. Pogoni, kao što je novootvoreni u Slatini, bit će pomoć i primarnim poljoprivrednim proizvođačima i trgovini. Ministarstvo poljoprivrede sve više će podržavati stvaranje takvih poveznica, a kroz Fond ruralnog razvoja predviđene su posebne mjere za preradbene kapacitete, veli Blažić.