Objavljeno 28. srpnja, 2014.
Blago opuštajući i smirujući učinak alkohola podrijetlom iz piva pozitivno utječe na razinu stresa i bolesti izazvane stresom
U davnim vremenima pivo se nije smatralo samo pićem, smatralo se i lijekom i hranom te sredstvom koje izaziva ugodu. To drevno piće preživjelo je do danas u svojem izvornom, prirodnom obliku i s pravom je najraširenije piće na svijetu.
Za proizvodnju piva koriste se samo četiri prirodna sastojka – voda, slad, hmelj i kvasac, što je u skladu sa Zakonom o čistoći piva koji seže iz davne 1516. godine (njem. Reinheitsgebot). Prema tom Zakonu, za proizvodnju piva smiju se koristiti samo slad, hmelj i voda, a poslije je taj popis dopunjen pivskim kvascem, za koji se u vrijeme Reinheitsgebota još nije znalo.
U posljednjih 30 godina znanstveni dokazi sustavno govore u prilog spoznaji kako umjerena konzumacija alkoholnih pića smanjuje stopu smrtnosti, posebice kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Razotkrivanjem brojnih supstanci koje se prirodno nalaze u pivu i ovo je omiljeno piće došlo u žarište interesa brojnih znanstvenika.
Niz studija pokazao je kako umjerena konzumacija piva može pridonijeti prevenciji karcinogeneze, osteoporoze, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti te kognitivnog slabljenja u starijoj dobi. Ne treba zanemariti ni opuštajući učinak alkohola i hmelja te posljedično smanjenu razinu stresa, što igra bitnu ulogu u razvoju bolesti današnjice koje su povezane s načinom života.
Nove spoznaje o utjecaju piva na životni vijek objavili su prije nekoliko mjeseci i znanstvenici iz Izraela. U istraživanju na kvascima dokazali su kako male količine piva utječu povoljno na duljinu telomera. Telomere su sastavni dio kromosoma (gena) čija duljina reflektira trajanje životnog vijeka. Ova spoznaja još je jedan dio slagalice o pozitivnim učincima umjerene konzumacije piva primijećenim na razini populacije te u studijama na životinjama i in vitro studijama.
Molekule podrijetlom iz piva prepoznate su kao tvari s povoljnim učinkom na zdravlje, a to su poglavito antioksidansi, minerali, vitamini, vlakna, polifenoli, fitoestrogeni i alkohol. Sve te supstance sinergijski potpomažu blagotvorne i dobro poznate učinke niskih doza alkohola. Alkohol ima izravni fiziološki učinak na tjelesna tkiva i funkcije, a neizravni učinak temelji se na blago opuštajućem i umirujućem učinku koji utječe na razinu stresa, a time i na učestalost bolesti izazvanih stresom.
Još jednom treba upozoriti kako se sve ove pozitivne strane manifestiraju prilikom umjerene konzumacije u zdravih odraslih ljudi, što iznosi 3-6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno piva za žene. Dakle, ključna riječ je uvijek „umjereno“ jer prekomjernim unosom alkohol gubi sve svoje dobre strane i postaje razoran neprijatelj psihe i tijela.
doc. dr. sc. Darija VRANEŠIĆ BENDER
O autorici
Autorica teksta klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam, dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora, članica vijeća Europskog društva za kliničku prehranu (European Society of Parenteral and Enteral Nutrition - ESPEN) i tajnica Adriatic Club of Clinical Nutrition. Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu. Autorica je knjiga „Hrana pod povećalom“ i „Priče o hrani – od mesa do moussea“. Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja iz područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani.
Omiljeno je piće došlo u žarište interesa brojnih znanstvenika