Objavljeno 26. srpnja, 2014.
Razvijene zemlje ulažu u populacijsku politiku i ne prepuštaju to stihiji, kaže Živić
Vezani članci
LANI BROJ ŽIVOROĐENIH BIO MANJI OD 40.000
U Slavoniji i Baranji rođeno je čak 12 i pol tisuća djece manje od broja umrlih na istom području u petogodišnjem razdoblju od 2009. do 2013. godine, pokazuju brojke iz nedavno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Za cijelu Hrvatsku taj minus iznosi 46.780 manje rođenih od umrlih, pa proizlazi da na Slavoniju otpada više od četvrtine ukupnog minusa. Najviše je brojčano očekivano izgubila najveća, Osječko-baranjska županija, čak 5383 stanovnika u pet godina. I to samo kroz natalitet, ne miješajući u tu priču sve one koji su u nekoliko ne previše dobrih godina sreću potražili na drugim meridijanima. Ipak, vitalni indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih) te županije drugi je od pet slavonskih županija, i za 2013. iznosi 72,8.
Fertilna dob
Najbolja je Brodsko-posavska županija, s indeksom 78,9, a najlošija Virovitičko-podravska županija (67,4). Istina, u državi ima i lošijih - Ličko-senjska (47,0), Sisačko-moslavačka (54,5) i Karlovačka županija (56,7).
Pozitivni rekorderi u RH su grad Solin s indeksom 194,9 te općine Zadvarje (500, no na vrlo malom uzorku) i Župa dubrovačka (246,2), a negativni grad Glina (35,3) i općina Zagvozd (2,9).
Dr. sc. Dražen Živić, voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta “Ivo Pilar”, kaže kako je takva situacija u Slavoniji i Hrvatskoj očekivana jer su demografski trendovi predvidljivi. “Sve manje stanovništva, posebice ženskog u fertilnoj dobi, rezultira i sa sve manje brakova, a onda i sve manjim natalitetom. S tim da paralelno nemate nikakve ili vrlo skromne zahvate u smislu pronatalitetne populacijske politike. Kao da ste zakotrljali grudu snijega niz padinu i ona postaje sve veća i veća”, ističe Živić. Kako kaže, kada se gleda i biološka, dobno-spolna strukturu stanovništva slavonskih županija u odnosu na druge, stanje popravlja dugogodišnja imigracija u ovaj prostor (a dolaze uvijek mlađi i vitalniji).
Problem društva
- Treba dodati i sve što se u društvu događa. Od problema gospodarske i socijalne naravi, promjene hijerarhije vrednota, do činjenice da se svako ulaganje u čovjeka kod nas smatra troškom. Dok je to tako, preokreta nema jer se to pitanje od hrvatskih upravljačkih struktura ne smatra toliko važnim. Nema sumnje da bi i promjene gospodarskih trendova pozitivno utjecale. Nekada se tumačilo da što je društvo siromašnije, ima veći natalitet. No, u razvijenim zemljama su odlučili ulagati u mjere populacijske obiteljske politike i postigli da sada u Europi najviši natalitet zapravo imaju najrazvijenije zemlje. A one izašle iz socijalističkog bloka, na nižem stupnju ekonomskog razvoja, imaju jako nizak natalitet jer se u to ne ulaže. Francuska, skandinavske i druge zemlje koje dugo ulažu u ljude i migracijsku politiku, imaju uravnotežen odnos u toj biološkoj reprodukciji. I normalno da onda imaju demografski rast. Nije to samo pitanje nataliteta nego i migracija, ali oni ulažu i ne prepuštaju stvari stihiji - zaključuje Živić.
Igor BOŠNJAK
Sada rađaju malobrojnije generacije iz rata
- Iako se i u nas pomiče granica rađanja prvog djeteta, s nekadašnje 22, na 27 ili 28 godina, još ih većina to učini do 30. godine. U tom najpovoljnijem fertilnom razdoblju (24, 25 godina) danas imamo žene rođene početkom Domovinskog rata, početkom 90-ih, kada je natalitet u Hrvatskoj bio jako nizak. Dakle, sada rađaju malobrojnije generacije. Kada smo prije sedam-osam godina imali nekoliko godina porast nataliteta, to se tumačilo fantastičnim rezultatima populacijske politike, a zaboravilo se da su tada bile generacije žena koje su se rodile krajem 70-ih godina, kada je natalitet u Hrvatskoj bio nešto veći, s više rođenih. Zato su demografski trendovi predvidljivi, osim u ekstremnim situacijama. Hrvatska je 2003. imala prvi put manje od 40.000 živorođenih, a zamislite koliko će zbog sadašnjeg pada broja rođenih 2025. ili 2026. biti manje potencijalnih majki za rađanje - kaže Živić.
116,9
vitalni je indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih) Vinkovaca za 2013. godinu
77,7
vitalni je indeks Osijeka za 2013. godinu
78,9
vitalni je indeks Brodsko-posavske, po čemu je najbolja slavonska županija
67,4
vitalni je indeks najslabije, Virovitičko-podravske županije
Demografski najugroženiji Ilok
Jedan od najvećih slavonskih gradova - Vinkovci, jedini u 2013. bilježi više rođenih nego umrlih, pa mu je vitalni indeks 116,9. To znači da se rodilo 367, a umrlo 314 osoba. Osijek je tek na 77,7 (996 rođenih i 1282 umrlih), a najbliži Vinkovcima i bar izjednačavanju broja rođenih i umrlih su Našice (98,3), Virovitica (97,8), Đakovo (92,7) i Sl. Brod (92,1). Strizivojna s indeksom 158,8 (27 rođenih i 17 umrlih) najbolja je među slavonskim općinama, a slijede ju Satnica Đakovačka s 155,6 (28-18), Sikirevci s 150 (33-22) i Andijaševci s 145,5 (48-33). Među općinama najviše problema s vitalnim indeksom imaju Stara Gradiška (26,9) i Čaglin (30,2). Najlošije demografske trendove od gradova ima Ilok (38,2), potom Pakrac s 52,5, Orahovica s 54,7, Vukovar 57,0 i Beli Manastir 68,1. “Grad Ilok gubi stanovništvo već godinama, no posebice Bapska, Šarengrad i Mohovo u njegovu sastavu. A sam Ilok možda ima i pozitivno kretanje”, kaže Živić.