U Hrvatskoj je nastavljen pad prirodnog prirasta stanovništva - broj živorođene djece bio je za 10.447 manji od broja umrlih osoba, pokazali su jučer objavljeni detaljni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Lani je u našoj zemlji rođeno 39.939 beba, a umrlo je 50.386 osoba. Nastavljen je tako dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta jer usporedba s ranijim statističkim podacima pokazuje da je posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine. Statistički podaci pokazuju i da je 2013. godine, prvi put od 2003. godine, broj živorođenih bio manji od 40.000. U 2013. zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 4,4 %, tj. rođeno je 1832 djece manje nego u 2012. Ukupan broj rođenih u 2013. bio je 40.083 djece, od toga 39.939 živorođene djece i 144 mrtvorođene djece. Od 39.939 živorođene djece 51,9 % bila su muška, a 48,1 % ženska djeca. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 9,4.

U 2013. zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, umrlo je 1324 osobe manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (50.386) u 2013. godini, 49,6 % odnosilo se na muške osobe, a 50,4 % na ženske osobe. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2013. iznosila je 11,8.

Stopa prirodnog prirasta u 2013. u Hrvatskoj je bila negativna i iznosila je -2,5 (-10.447 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. U 2013. u svim županijama i Gradu Zagrebu bio je negativan prirodni prirast. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, i to -1116 uz vitalni indeks od 54,5.

Pozitivan prirodni prirast bio je u 77 gradova/općina, a negativan je bio u 468 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je deset gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

I u Osječko-baranjskoj županiji nastavljen je depopulacijski trend. Godine 2009. tu je rođeno 3125 djece, a preminulo je 3997 osoba, a lani su rođene 2792 bebe, a preminulo je 3825 osoba te je prirodni prirast bio negativan i iznosio je - 1039. Vukovarsko-srijemska županija 2013. je zabilježila prirodnu depopulaciju od -668 osoba, Požeško-slavonska županija zbog istog je razloga imala 305 stanovnika manje, Brodsko-posavska 405 stanovnika manje, a Virovitičko-podravska zbog prirodnog prirasta imala je 382 stanovnika manje.

Vitalni indeks (broj živorođeni na 100 umrlih) u Osječko-baranjskoj županiji pokazuje velike razlike od grada do grada i od općine do općine. Prosječno u županiji iznosi 82,2, a najveći je u Strizivojni, gdje se na stotinu umrlih rodi čak 159 djece, a blizu je i Satnica Đakovačka sa 155 rođenih na 100 umrlih. S druge strane najmanji je u Levanjskoj Varoši, gdje vitalni indeks iznosi samo 15,4. U Belom Manastiru on je 68,1, u Belišću 70,4, u Donjem Miholjcu 81,9, u Đakovu 92,7, u Našicama 98,3, u Osijeku 77,7, u Valpovu 81,5, u Vukovaru 57, u Požegi 78,9, u Slavonskom Brodu 92,1, u Vinkovcima 116,9, a u Virovitici 97,8.

Taj je indeks u Hrvatskoj najveći u općini Pribislavec, gdje se rađa dvostruko više djece od broja umrlih osoba (200), a slijede Omišalj i Solin (obje općine 194) te Škabrnja (190). Općina Tounj u Karlovačkoj županiji ima vitalni indeks od samo 9,5 - lani su rođene dvije bebe, a preminula je 21 osoba.

Sve u svemu, pred Hrvatskom nije populacijski lijepa budućnost. Statistika govori da nas je od 1991. do 2012. čak 171 tisuća manje, a tomu, naravno, treba dodati i sada već desetke tisuća onih koji su zemlju napustili zbog ekonomskih razloga, i to u najproduktivnijim godinama za rad. Ne ohrabruje ni podatak da je prosječan broj djece u obiteljima 1,4, a čak 28,6 posto parova je bez djece. Hrvatska se prema udjelu starijih od 65 godina u ukupnome stanovništvu nalazi među deset demografski najstarijih zemalja u svijetu. Prema istraživanju prof. dr. sc. Ive Nejašmića iz Centra za politološka istraživanja u Hrvatskoj će 2031. godine biti 3,68 milijuna stanovnika, 756.000 (17,1%) manje nego tijekom zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine. Prema njegovu izračunu to bi značilo da će u sljedećih 17 godina Hrvatska godišnje gubiti grad veličine Bjelovara (oko 25.000 stanovnika) ili tri stanovnika svakoga sata! Prema tim prognozama Hrvatska će 2031. imati otprilike podjednak broj stanovnika kao 1928. godine.