GONG (Građani organizirano nadgledaju izbore) i 29 saborskih zastupnika, koji su potpisali inicijativu, odlučili su sastaviti prijedlog za promjenu izbornog zakonodavstva, koji bi već na jesen mogao u Sabor.

Kako se izborni zakon ne smije mijenjati u izbornoj godini, sada je kranje vrijeme za pokušaj da se nešto učini s hrvatskim izbornim zakonom, koji sve više pokazuje svoje nedostatke.

- Mi smo još prije dvije i pol godine pokušali nešto napraviti, ali u Ministarstvu uprave i Vladi nitko nije bio zainteresiran. Problem postoji već dugo i Hrvatskoj prijeti ozbiljna politička kriza zbog toga.

Na sastanku smo pokušali definirati svoje minimalne i maksimalne zahtjeve, osim preferencijalnog glasovanja bilo je govora i o izbornim jedinicama, medijskom praćenju izbora, profesionaliziciji izbornog povjerenstva, nespojivosti gradonačelnika i načelnika općina s funkcijom saborskog zastupnika, zabrani kandidiranja ljudi koji su osuđeni za korupciju, gospodarski kriminal i ratne zločine... Što se tiče izbornih jedinica, ako ovako ostane, doći će u pitanje ustavnost izbora u pojednimi izbornim jedinicama i bojim se da oni koji su odgovorni nisu svjesni težine ovoga problema. Taj problem nije od jučer, odgovorni - ova vlada i vlade prije nje, nisu ništa poduzeli. Naš je stav da se sve što ne zadire u ustav može promijeniti prije izbora i sada s ovih 29 saborskih zastupnika to pokušavamo - rekao nam je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić. Zelić napominje da prijedlog još nije gotov i da se još uvijek usklađuje, ali svakako će na jesen ići prema Saboru s gotovim rješenjima.

Inicijative dolaze i s ostalih mjesta; tako je Hrast - pokret za uspješnu Hrvatsku predao Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu suglasnosti izbornog zakona s Ustavom RH jer smatra da taj zakon ne jamči opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor.

“Taj zakon omogućava da glasovi nekih birača na izborima vrijede više od drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak za 31,94 posto 'teži' nego u IX. izbornoj jedinici te za 14,32 posto 'teži' nego u 'prosječnoj' VIII. izbornoj jedinici. Također, smatramo da taj zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji propisuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od plus/minus pet posto”, tvrde iz Hrasta.

Inače na sastanku u Saboru na kojem su se okupili zastupnici koji podupiru inicijativu moglo se čuti i raznih tumačenja zašto nekome odgovara ovakav izborni zakon.

“Zamislite da se taštine Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka svedu na prihvatljivu mjeru znajući da bi zbog preferencijalnih glasova mogle završiti na sedmom, osmom ili devetom mjestu”, izrazio je svoje sumnje laburist Branko Vukšić.

Dvije velike stranke u Hrvatskoj očito ne žele prihvatiti preferencijalno glasovanje jer bi time izgubile mogućnost kadroviranja u Saboru, jer bi glasači izravno birali tko će s lista braniti njihove interese u parlamentu.

Kako nam je rekao Josip Salapić, predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a, inicijativu je potpisao jer osobno jest za to da se krene u izbornu reformu. Kaže da načelno podržava inicijativu, ali ne i baš sve što je napisano. “Smatram da treba riješiti i urediti pitanje referenduma, jer ne vrijede ista pravila za pokretanje lokalnog ili državnog referenduma. A za pitanje izravnog izbora zastupnika (preferencijalno glasovanje) u Hrvatski sabor treba tražiti konsenzus jer se to ne može riješiti bez stranaka s najviše zastupnika, koje tu imaju svoje interese”, ističe Salapić.