Obnova u poplavi uništene infrastrukture, obiteljskih kuća i javnih objekata u selima županjske Posavine, sasvim jasno, potaknut će ukupnu gospodarsku aktivnost na tom području.

Ekonomist Ljubo Jurčić za naš je list nedavno kazao kako bi se pametnim političkim pristupom obnovi poplavljenih sela mogle izvući ekonomske koristi veće od iznosa materijalnih šteta. Osnovni preduvjet za takav učinak jest to da sav materijal koji će se u obnovi ugrađivati u stambene i infrastrukturne objekte mora biti, izravno ili neizravno, plod hrvatskog gospodarstva, a svi izvođači - domaći.

U obnovi će posla biti za građevinare, proizvođače građevnog materijala, proizvođače elektromaterijala te posebice za drvnu industriju i proizvođače namještaja. Vrlo je važno napomenuti kako je najveći dio hrvatske drvne industrije smješten na području Slavonije.

Građevinski sektor bit će angažiran na 666 kuća koje su, kako je iznijela podatke ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, opasne za život, kao i na gradnji potpuno novih 150 kuća koje su srušene u poplavi. No, drvna industrija i proizvođači namještaja mogli bi imati znatno više posla jer je namještaj gotovo potpuno uništen u svim kućama u koje je ušla voda.

Pri tome svakako treba naglasiti kako je propala zamisao vodstva Hrvatskog crvenog križa da se novcem prikupljenim od donacija za poplavljena područja kupi namještaj kojim bi se opremili domovi potopljenih osoba. Bila je to odlična zamisao, drži ravnatelj HCK Josip Jelić, jer bi se ostvarila višestruka društvena korist. U prvom redu ugroženi građani dobili bi novi namještaj, po izuzetno povoljnoj cijeni s obzirom na količine koje bi se naručile. Time bi se pomoglo i domaćoj drvnoj industriji jer bi se na natječajima za isporuku namještaja birali isključivo domaći proizvođači, kako nam je Jelić rekao, s posebnim naglaskom na tvrtke s ugroženog područja i okolice, odnosno Slavonije. Što bi to u konačnici značilo za hrvatsku drvnu industriju može se zaključiti već iz podataka da će kompletan novi namještaj biti potreban za približno tisuću kućanstava. A riječ je o kuhinjama, stolovima, stolicama, krevetima, madracima, ormarima, trosjedima ili sofama, foteljama...

Svakako tu treba istaknuti i podatke da hrvatska drvna industrija ukupno zapošljava oko 50 tisuća osoba, a samo poduzeća, njih 1.350, dakle bez obrtnika i Hrvatskih šuma, oko 21 tisuću zaposlenih.

- Namjera nam je bila podijeliti ugroženim građanima dio donacija, oko 12 milijuna kuna, dok bi se veći dio tog doniranog novca utrošio za kupnju namještaja. Već smo bili u nekim preliminarnim razgovorima da su nam proizvođači nudili primjerice 2,5 metara kuhinje u visokom sjaju, u četiri boje, za 1.500 kuna. Međutim nakon napada na Crveni križ s optužbama da ne isplaćujemo donirani novac, Glavni odbor HCK odlučio je da se donirani novac podijeli građanima s poplavljenih područja i da odustajemo od planirane nabave namještaja. Možda je i bolje ovako, jer koliko god mi pošteno birali isporučitelje namještaja, uvijek bi netko sa strane mogao postaviti sumnju da je Crveni križ pogodovao nekom proizvođaču namještaja, ispričao nam je Jelić.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kaže kako bi drvni sektor mogao biti zadovoljan posljednjim prijedlozima Vlade, budući da u nacrtu Programa obnove i saniranja posljedica katastrofalnih poplava na području Vukovarsko-srijemske županije stoji kako “stolarija koju treba zamijeniti izvodi se nova kompletno na jednom pročelju, tako da najbliže odgovara izvornom stanju. Ako se izvodi kompletna zamjena vanjske stolarije na svim pročeljima, izvodi se vanjska drvena stolarija s roletama i ostakljenjem dvostrukim izolirajućim staklom”.

Drvo je osnova i za konstrukciju krovišta koje će se popravljati, jedino su izostavljeni drveni podovi, vjerojatno, drži Kavran, zbog mogućeg utjecaja nagomilane vlage u objektima.

- Na domaćoj drvnoj industriji sada je zadatak da u brzom roku uspostavi što bolje kontakte s izvođačima radova koji će biti izabrani na natječajima, kako bi im se prezentirali kapaciteti i proizvodni program potrebnih drvnih proizvoda. To je veliki napredak u pristupu Vlade, ali i napor resornog Ministarstva poljoprivrede koje je uvažilo stavove drvne industrije i kroz pregovore s drugim ministarstvima 'proguralo' ideju o većoj uporabi domaćih proizvoda na bazi drva - kaže Kavran.

Pojašnjava kako učinci takvog pristupa mogu biti višestruki, jer Vlada šalje dobru poruku onim sektorima koji su aktivni i izvozno orijentirani, poput drvne industrije koja više od 65 posto prihoda ostvaruje u izvozu. Upravo se sektor prerade drva, podsjeća Kavran, često u proteklom desetljeću žalio na neravnopravan tretman u postupcima javne nabave, jer su raznim pritiscima uzvoznih lobija strani proizvodi prolazili natječaje, a domaći su bili odbačeni. Najbolja su ilustracija za to sportske dvorane za rukometno prvenstvo u kojima je završio uvozni parket, uz svu respektabilno proizvedenu količinu kvalitetnog parketa u Hrvatskoj. Primjerice više od sedam milijuna četvornih metara parketa završava na najboljim svjetskim tržištima.