Novosti
APSURDNOST ZABRANE EKSPLOATACIJE

Pijesak zatrpao akvatorij Luke Tranzit - to bi moglo potpuno uništiti poslovanje
Objavljeno 9. srpnja, 2014.
Inspektor Ministarstva pomorstva zabranio je plovidbu u jednom dijelu luke

Početkom 2010. godine donesen je novi Zakon o vodama, koji je ograničio bilo kakvu eksploataciju pijeska i šljunka iz riječnih vodotokova.

Iako je na njegovu provedbu stavljeno niz primjedbi zbog kojih je on u svibnju ove godine doživio i određene, no ipak još uvijek neoperacionalizirane promjene, ovih je dana pokazao svu svoju apsurdnost.

Naime, u akvatoriju Luke Tranzit d.o.o. Osijek nataložile su se goleme količine pijeska, prema posljednjim nalazima čak 600 tisuća kubika, tako da je inspektor sigurnosti plovidbe Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zbog nedovoljne dubine akvatorija za sigurnu plovidbu, pristajanje uz operativnu obalu te sigurnu manipulaciju plovilima kod utovara i istovara, donio rješenje koncesionaru (Luci Tranzit) o zabrani plovidbe u jednom (zapadnom) dijelu luke u duljini od 180 metara. Uz to inspektor je ograničio plovidbu u širini samo jednog plovnog objekta i uz samu operativnu obalu u istočnom dijelu luke. U rješenju se ističe da će takva ograničenja trajati sve dok Agencija za vodne putove sa sjedištem u Vukovaru ne ukloni naneseni pijesak iz akvatorija luke, odnosno ne osigura dovoljne dubine za sigurnu plovidbu u luci.

U svom rješenju inspektor sigurnosti plovidbe ističe da, iako je to od nje i ranije traženo, Agencija za vode putove, nije učinila nikakvo fizičko uklanjanje nanosa pijeska, a i zadnje aktivnosti Agencije na čišćenju akvatorija luke u svibnju bile su tek po rješenju inspektora od ožujka ove godine, a obavljalo se kao interventno čišćenje i to po zahtjevu koncesionara - Luke Tranzit.

Nedovršena “G” pregrada

Kako saznajemo od Dalibora Džojića, direktora Luke Tranzit, do zatrpavanje lučkog akvatorija dolazi zbog ograničavanja eksploatacije pijeska i šljunka, te štetnog djelovanja tzv. G pregrade, čiju su zadnju fazu 2006. godine sagradile Hrvatske vode u svrhu proširenja prokopa, odnosno novog korita Drave, koji se nalazi paralelno s lukom. Zbog toga što je pregrada izgrađena tek djelomice i niža je za četiri metra od projektirane, pri srednjim i visokim vodostajima sve je više nanosa pijeska koji ugrožava sigurnost, ali i bilo kakvu plovidbu u samoj luci. Prolaskom vode preko pregrade u luci se taloži pijesak koji je ranije nakupljen ispred same pregrade i sve više zatrpava čitavu luku, poglavito njezin zapadni dio, zbog čega se više ne može koristiti ni vertikalna operativna obala. Pijeska je sada nataloženo u tolikoj mjeri da bi njegovo čišćenje moralo trajati nekoliko mjeseci, odnosno nisu moguće hitne intervencije, pa je stoga i doneseno rješenje o zabrani, odnosno ograničenje prometa u lučkom akvatoriju.

- Jučer je vodostaj rijeke Dave iznosio +54 centimetra, no očekuje se da će on u sljedećem razdoblju padati, a već padom na 0 cm, to će biti katastrofa za naše poslovanje, budući da praktički više ni jedna barža neće moći uploviti u luku, a neće pomoći ni njihovo prethodno rasterećenje prije ulaska u nju, kakva sada činimo - kaže Džojić.

Pritom dodaje da Luka Tranzit od 2006. godine ima zaključenu 30-godišnju koncesiju za obavljanje lučkih djelatnosti i za to godišnje plaća 15.000 eura fiksnih troškova te i dodatne iznose po ostvarenim tonama pretovara roba.

Apsurd do apsurda

Do stupanja na snagu novog Zakona o vodama 2010. godine, Luka Tranzit dobivala je od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koncesije za vađenje pijeska u akvatoriju, kao i ostale tvrtke specijalizirane za vađenje pijeska i šljunka. Pritom je svojom specijaliziranom opremom čistila i samo njegovo korito. Od 2010. godina novim Zakonom o vodama, to je onemogućeno, pa skupa oprema za te poslove stoji besposlena.

Osobito je zanimljivo da je posljednje interventno vađenje 17.000 kubika pijeska iz lučkog akvatorija u svibnju ove godine, po narudžbi/natječaju Agencije za vodne putove, obavila upravo Luka Tranzit. Izvađeni pijesak potom je iz barži ponovno, nekoliko kilometara nizvodno, odlagan u korito rijeke Drave i pritom i dodatno zatrpavana ionako kritična mjesta na nultom i petom kilometru rijeke, kako je naloženo projektom od Agencije za vodne putove. U isto vrijeme Luka Tranzit slala je svoje objekte u Apatin (Srbija) da uveze kupljeni pijesak izvađen u Dunavu na srbijanskoj strani rijeke, gdje nema nikakvih zabrana za to. A što je još apsurdnije, najveći dio kupljenoga, odnosno uvezenoga, pijeska Luka Tranzit prodavala je upravo izvođaču radova koji za investitora Lučku Upravu Osijek u lučkom akvatoriju gradi novi terminal za rasute terete, a koji se najvećim dijelom financira sredstvima EU fondova.

Nikola VUKADINOVIĆ
USLIJEDIT ĆE I TUŽBE

Sve to, prema Džojićevim riječima, donosi i tekuće i buduće goleme štete Luci Tranzit. Već sada u pitanje dolazi mogućnost pretovara ugovorenih količina roba. Strah od dodatnog rasta percepcije Luke Tranzit kao nesigurne luke postaje još veći. Stoga će ovih dana iz Luke Tranzit alarmirati sve nadležene institucije da se uključe u tu problematiku i što prije pronađu potrebno rješenje. U suprotnom uslijedit će i tužbe za ostvarene štete i propuštenu dobit.

Dalibor Džojić

direktor Luke Tranzit

Do zatrpavanja dolazi zbog ograničavanja eksploatacije pijeska i šljunka, te štetnog djelovanja tzv. G pregrade

50 CENTIMETARA

NIŽA dRAVA POTPUNO ĆE ONEMOGUĆITI UPLOVLJAVANJE BARŽI

POTREBE ZA PIJESKOM SVE VEĆE

Potrebe za pijeskom sve su veće za gradilišta u istočnoj Hrvatskoj, Osijeku poglavito. Dok u Ministarstvu poljoprivrede bezrazložno otežu s donošenjem potrebnih provedbenih dokumenata (uredbi) sukladno izmjenama i dopunama Zakona o vodama, odnosno omogućavanja novih koncesija za vađenje, sve se te količine pijeska uvoze. Pijesak postaje novo žuto zlato, cijena je na ovdašnjem tržištu s 40 porasla na gotovo 80 kuna po kubiku.

Možda ste propustili...