Na inicijativu Ministarstva financija, Ministarstvo zdravlja predložilo je promjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Prema tim promjenama sezonski radnici u ugostiteljstvu, kao i radnici u vrtićima, školama i drugim ustanovama za djecu i mlade, salonima za uljepšavanje, tattoo salonima, zdravstvenim ustanovama, farmaceutskoj industriji, javnim kupalištima itd. više neće morati obavljati testiranja na prenosive bolesti i dobivati sanitarne iskaznice.

No hoće li ova odluka ugroziti sigurnost i povećati rizik od trovanje hranom i vodom, što može u konačnici dovesti do epidemija s katastrofalnim posljedicama? Upravo to se pitaju u Hrvatskoj zajednici županija koji su se pismeno očitovali protiv ovakvog prijedloga. To više jer dolazi iz Ministarstva financija, gdje kažu kako je plaćanje preventivnih pregleda na zarazne bolesti za neke profesije zapravo - parafiskalni namet.

Time bi Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u kojoj u sustav mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti intervenira Ministarstvo financija.

- To je tema koja se vrti unatrag šest mjeseci. Na svu sreću još ništa nije riješeno, još se razmatraju svi prijedlozi - tek kratko je ovaj ''rašomon'' prokomentirao Zlatko Pandžić, ravnatelj osječkog Zavoda za javno zdravstvo. A ovi zavodi su u procjepu jer s jedne strane se brinu o javnom zdravlju, ali s druge strane higijenski pregledi koji se evidentiraju u sanitarnim knjižicama su znatan izvor njihovih prihoda.

Odnosno nameta za poduzetnike, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojoj su stava kako su ovi troškovi “nepotrebni i neprimjereni sadašnjem gospodarskom trenutku”.

- Gotovo iste mjere provode se i prema Zakonu o hrani, odnosno kroz sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti ili HACCP koji je od 2007. obvezan za sve subjekte koji posluju s hranom - ponovila je za “Glas Slavonije” svoje stavove Milka Kosanović iz HUP-a. Kaže dodatno kako sanitarne knjižice više nema ni jedna zemlja EU-a.