Novosti
SLOM MIROVINSKOG SUSTAVA

Dogodilo se i to: U Slavoniji ima više umirovljenika nego radnika
Objavljeno 27. svibnja, 2014.
Slavonska regija ima 189.666 zaposlenih i 196.363 umirovljenika

Vezani članci

KOLIKE ĆE NAM BITI MIROVINE

Mirovine za dostojanstven život tek za pola stoljeća?

Dok je najnoviji službeni odnos broja osiguranika i korisnika mirovinskog osiguranja (MO) još uvijek na razini države, no krajnje tijesno u korist zaposlenih – 1 : 1,15, u Slavoniji i Baranji sustav je već doveden u pitanje.

Krajem ožujka pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) bilo je 1,39 milijuna osiguranika i 1,2 milijun korisnika mirovinskog osiguranja, a ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić proteklih dana poručuje da nema bojazni za mirovine te da njihova isplata ide redovno.

Čak četiri od pet slavonskih županija, prema podacima HZMO-a za prvo tromjesečje 2014., imaju oko 7.000 umirovljenika više od zaposlenih pa spomenuti odnos 1 : 1,15 ovdje pada u vodu – u ovoj regiji on je “u korist” umirovljenika pa ispada da ovdje na jednog korisnika mirovine “dolazi” 0,96 radnika, što znači da ovdje jedan zaposleni ne može “zaraditi” mirovinu za jednog njezinog uživatelja! Zabrinjavajuće i poražavajuće! Jer, ova regija krajem ožujka 2014. broji 189.666 zaposlenih i 196.363 umirovljenika.

U Osijeku 1:1

- To govori o gospodarstvu na tom području, ali i demografskim kretanjima - kaže glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović, dodajući da je na brojke u zadnjem promatranom razdoblju utjecalo i sređivanje podataka oko OIB-a.

Dujmović upozorava i na to da će se taj odnos mijenjati sezonskim zapošljavanjem u korist broja osiguranika, no utjeha je mala kada se zna da nakon prolaska tog razdoblja ponovno nastupaju negativna kretanja. U regiji jedino Osječko-baranjska županija ima više radnika – 80.844, nego umirovljenika – 75.620, 5.224 zaposlena više od korisnika MO pa je tu odnos još uvijek u, istina, krajnje minimalnu korist radnika – 1 : 1,06, ali i manji od državnog “prosjeka”. U preostale četiri županije pokazatelji su poražavajući; najveću razliku “u korist” umirovljenika ima Vukovarsko-srijemska županija, gdje je čak 5.136 korisnika MO više nego osiguranika kojih je 38.506 pa tu na jednog umirovljenika dolazi 0,88 radnika. Više od 3.800 umirovljenika više od radnika ima Brodsko-posavska županija koja broji 33.580 zaposlenih pa tu na jednog korisnika mirovina dolazi 0,90 radnika, dok Požeško-slavonska ima 2.321 umirovljenika više nego radnika pa je odnos tu 1:0,88. Virovitičko-podravska županija ima 735 korisnika mirovina više od osiguranika kojih je tu 19.222 pa je odnos ovdje 1:0,96. Porazno zvuče i podaci o broju zaposlenih u Požeškoj i Virovitičkoj županiji – prva ih broji samo 17.514, a druga tek 19.222.

Strahuje za mirovinu

Najviše korisnika MO koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ima Osječka – 7.155 što je 10-ak posto, te Vukovarska županija – 6.148, što je približno 20 posto od ukupnog broja tamošnjih umirovljenika. U OBŽ-u je prosječna mirovina iz te skupine 4.800, a u Vukovarsko-srijemskoj 5.300 kuna. Ivan Jukić iz Drenja u mirovinu bi trebao otići 2017. godine. Na skrbi je već deset godina, otkako je njegova tvrtka, Torpedo Đakovo, otišla u stečaj. Kaže, s ovakvim odnosima brojki zaposlenih i uživatelja mirovina boji se danas-sutra za svoju mirovinu.

- Itekako strahujem za nju. Jedino da se u međuvremenu sustav promijeni pa da trendovi krenu drugim smjerom. Jedno od rješenja je da u Slavoniji oni koji imaju jako puno hektara, a malo zaposlenih, da na 50 hektara imaju obavezno po jednog zaposlenog. I to bi popravilo sliku i odnos radnika i umirovljenih jer jako je puno ljudi zaposleno na crno upravo u poljoprivredi. Jako puno, naročito u privatnom sektoru, prijavljeno je na minimalac, a ostatak primaju 'ispod stola'. Radnici to toleriraju, sretni da imaju posao i kakvu-takvu plaću, a zapravo će tako biti zakinuti za iznos mirovine. Jer, davanja za MO trebaju biti proporcionalna zaradi. Puno toga je kod nas fiktivno pa i u ovim sferama - kaže Jukić.

Tvrtka je za njega, kaže, uplaćivala doprinose 33 godine. “Čisto me je strah računati kolika bi mi mogla biti mirovina, vjerujem jako mala. Ljudi se pozivaju da štede za starost, da uplaćuju životno osiguranje. Uplaćivao sam ga i ja, no morao sam prekinuti i taj novac potrošiti jer ne može se živjeti od 1.200 kuna skrbi s biroa”, kaže skorašnji umirovljenik Ivan Jukić.

Zapošljavanje

Hepovac Mirko Vavra iz Josipovca Punitovačkog ima još podosta do mirovine, no već sada ne očekuje da će ona biti za pristojnu starost, nego tek za preživljavanje.

- Žalosno je reći, ali imam osjećaj da u Slavoniji, osim državnih tvrtki i institucija, više ništa ne funkcionira - osim malo poljoprivrednih poduzeća, gospodarstva gotovo da više i nema, obrt je ugašen, građevina je kleknula, nema zaposlenosti. Jedino rješenje je novo zapošljavanje, veće uplaćivanje u MO i njegovo podizanje. Restrikcije neće pomoći, nego novi ljudi, veći broj onih koji će uplaćivati u mirovinsko - drži Vavra.

Više umirovljenih nego zaposlenih imaju i neke druge županije poput Ličko-senjske (3.361 umirovljenik više od radnika), Šibensko-kninske (1.052 korisnika mirovine više), Sisačko-moslavačke (4.125 uživatelja mirovine više), Krapinsko-zagorske (368 korisnika više), Karlovačke … No, te poražavajuće trendove (zasad) amortiziraju područja sa solidnom razlikom u korist zaposlenih poput Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske županije…

Suzana ŽUPAN
Slavonske mirovine među najnižima u Hrvatskoj

Prosječne mirovine u pet slavonskih županija, one ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) – starosna, invalidska, obiteljska, umanjene za porez i prirez, uglavnom su među najnižima u RH. Najveća prosječna 'slavonska' je u OBŽ – 2.171 kunu. U Vukovarskoj je 2.016, u Brodskoj 1.984, u Virovitičkoj 1.904, a u Požeškoj 1.895 kn. Od nje jedino nižu prosječnu mirovinu prema ZOMO ima samo Međimurska županija – 1.894 kuna. Najveća prosječna mirovina je u Zagrebu – nešto više od 2.900 kuna Prema podacima HZMO-a, 3.403,96 kuna iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, a njezin udjel u prosječnoj neto plaći u RH za veljaču 2014. (5.427 kn) iznosi 62,72 posto.

U mirovinu odlazi tzv. baby boom generacija

Jedan od razloga sadašnjeg sve poraznijeg odnosa broja umirovljenika i zaposlenih jest i taj što je na red za mirovinu došla velika tzv. baby boom generacija, ljudi rođeni nakon Drugog svjetskog rata, počevši od 1946. nadalje te tako čine veliki priljev u umirovljeničku skupinu. Poslije, tijekom 1980-ih, kada je odnos umirovljenika i zaposlenih bio 1:3, pa i 1:4, danas se čine kao san. Od tada je u stalnom padu; 1993. godine bio je 1: 2,56, 2008. taj je odnos 1:1,4, u ožujku 2012. godine je 1:1,35, a u kolovozu 2013. 1:1,21.

1980.

odnos bio 1:3, nakratko i 1:4, danas se to čini kao san

Ivan Jukić

budući umirovljenik

Strah me računati kolika bi mi mogla biti mirovina. Podigao sam novac od životnog osiguranja jer ne može se živjeti od 1.200 kuna skrbi

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike