Novosti
KOLIKE ĆE NAM BITI MIROVINE

Mirovine za dostojanstven život tek za pola stoljeća?
Objavljeno 4. ožujka, 2014.
Novi umirovljenici imat će niža primanja, a kako će preživjeti, nitko ne zna

Kolike danas hrvatski umirovljenici primaju mirovine i nije neka tajna, no koliko će one iznositi u budućnosti, za pet, deset ili dvadeset godina, nitko sa sigurnošću ne može kazati, a iole precizniji odgovor, naravno, nismo uspjeli dobiti ni u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

No mirovine će u budućnosti, nepobitno je, izravno zavisiti od gospodarskog stanja u zemlji, a ono, kao i trendovi u tom području, nije nimalo obećavajuće, što onda daje za pravo kazati kako će se one za “nove” umirovljenike sigurno smanjivati. Može se tek pretpostaviti da će u sljedećim desetljećima rast BDP-a i financijska konsolidacija države donijeti i veće mirovine, no o boljim primanjima pod stare dane mogu razmišljati tek oni koji će uskoro ući na tržište rada i u mirovinu otići za četrdeset ili pedeset godina.

1,217.747 umirovljenika

Prema podacima HZMO-a, u prosincu 2013. mirovine su isplaćene za ukupno 1.217.747 korisnika, a prosječna mirovina smanjena za porez i prirez iznosila je 2.474,91 kunu. No treba istaknuti da manje od 500 kuna primaju 73.982 korisnika mirovine, a više od 8.000 kuna prima njih 1.879. Prema izvješću o financijskom poslovanju Zavoda, dok još nisu poznati podaci za 2013. godinu, raspolažemo onima za 2012., ukupni je prihod bio 35,7 milijardi kuna, od čega od doprinosa 19,3 milijarde kuna, a 16,3 milijarde iz proračuna. Ukupni rashod za mirovine i mirovinska primanja iznosio je 35,2 milijarde kuna.

U Zavodu pak ističu da je teško davati projekcije visine mirovina za sljedeće godine, jer je mirovina individualno pravo koje ovisi o ostvarenom stažu i visini plaće tijekom cijelog radnog vijeka pojedinca. Pritom naglašavaju da je posebno ezahvalno predviđati visinu mirovina iz drugog mirovinskog stupa, jer sustav kapitalizirane mirovinske štednje nije u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Hrvatske umirovljenike svakako neće razveseliti da ove godine vjerojatno neće doći do usklađivanja, odnosno rasta, mirovina. Kako ističu u Zavodu, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mirovine se s novom aktualnom vrijednosti mirovine usklađuju od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine.

Bez usklađivanja

Stopa usklađivanja određuje se tako da se aktualna vrijednost mirovine odredi prema stopi koja se dobije kao polovina zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu prema polugodištu koje mu prethodi (fiksna formula 50% : 50%).

Usklađivanja mirovina od siječnja 2014. (koje se provodi u ožujku) neće biti zbog negativnih pokazatelja navedenih indeksa. Podaci o srpanjskom usklađivanju bit će poznati u kolovozu. Od 1. siječnja 2015. aktualna vrijednost mirovine određivat će se prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini u odnosu prema godini koja joj prethodi (70 : 30, 50 : 50 ili 30 : 70, ovisno što je povoljnije) te usklađivati s aktualnom vrijednosti mirovine utvrđenom šest mjeseci prije toga dana.

Nikola VUKADINOVIĆ
Prijevremeno umirovljenje

Uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu u 2014. je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža za muškarce te 56 godina života i 31 godina mirovinskog staža za žene. Visina prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 godina za muškarce odnosno 61 godina za žene u 2014. godini), i to: muškarcima s navršenih 35 godina mirovinskog staža za 0,34% po mjesecu..., a onima s navršenih 40 godina mirovinskog staža za 0,1% po mjesecu. Visina prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje i ženama u 2014. godini: s navršene i do 32 godine mirovinskog staža za 0,34% po mjesecu... a s navršenih 38 godina mirovinskog staža za 0,1% po mjesecu. Prijevremenu starosnu mirovinu bez smanjenja stječe osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja i osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu proveo najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba.

Moguć je i dokup

Prema Zakonu o doživotnoj otpremnini, moguć je i dokup mirovine. Poslodavac radnicima može isplatiti otpremninu zbog ranijeg odlaska u mirovinu kao dio doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koju bi ostvario da je navršena određena dob i/ili određeni mirovinski staž. Uplaćuje se u vrijeme umirovljenja radnika, a određuje se i isplaćuje u mjesečnim obrocima kao dokupljena mirovina.

KADA U MIROVINU?

Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2031. ima osiguranik s navršenih 15 godina mirovinskog staža i:

- u 2031. godini - 65 godina i 3 mjeseca života

- u 2032. godini - 65 godina i 6 mjeseci života

- u 2033. godini - 65 godina i 9 mjeseci života

- u 2034. godini - 66 godina

- u 2035. godini - 66 godina i 3 mjeseca života

- u 2036. godini - 66 godina i 6 mjeseci života

- u 2037. godini - 66 godina i 9 mjeseci života, a

od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

rashod

za mirovine i mirovinska primanja 2012. bio je 35,2 milijarde kuna

Možda ste propustili...

AVIONI I HELIKOPTERI IZ SASTAVA HRZ-A SUDJELOVALI NA ZRAKOPLOVNOM DANU

Rafalei i MiG-ovi prvi put zajedno na hrvatskom nebu

ZRINKA UJEVIĆ VODITELJICA PREDSTAVNIŠTVA EK-A U HRVATSKOJ

Hrvatski su građani prepoznali koristi koje imaju od članstva u EU-u

Najčitanije iz rubrike