Novosti
ŠTETE U POLJOPRIVREDI U ŽUPANJSKOJ POSAVINI

Nakon povlačenja vode usjevima prijete bolesti
Objavljeno 24. svibnja, 2014.
Od 12.000 grla stoke evakuirano njih 7600

Vezani članci

RAVNATELJ HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA IZNENAĐEN EMPATIJOM

Josip Jelić: Milijuni doniranih kuna utrošit će se u sanaciju poplavljenih područja

Punu vreću najava pomoći poplavama stradaloj županjskoj Posavini donijela je prekjučer vlada Zorana Milanovića zasjedajući u Županji.

Bude li za sva ta obećanja novca i volje, samo za sanaciju šteta u poljoprivredi – na usjevima, nasadima i stočnom fondu, trebat će oko 100 milijuna kuna. Tolike su prve, preliminarne procjene resornog ministarstva mogućih šteta u poljoprivredi. Konačna procjena bit će moguća kada se voda povuče te uvidom u stanje usjeva i kompletne evidencije svih životinja te štete nastale na poljoprivrednim objektima i mehanizaciji. No već sada se zna da je poplavljeno 5178 hektara upisanih u ARKOD, što je 0,5 posto svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Najvećim dijelom radi se o poplavljenim usjevima žitarica i uljarica, najviše je stradala soja - 34 posto, pšenica 27, kukuruz 23 posto. Najviše su poplavljene poljoprivredne površine u k.o. Gunja – svih 100 posto, u k.o. Rajevo Selo 85, k.o. Đurići 80, k.o. Račinovci 75, a u k.o. P. Podgajci 4,7 posto. Drugim riječima, u tri općine – Drenovci, Gunja i Vrbanja, pod vodom je polovina oranica – 46,2 posto, zbog čega je ondje žetva “završena”, no Vlada najavljuje da će se ona pobrinuti za novu sjetvu. Savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna agencija će nakon povlačenja vode obići sva poljoprivredna gospodarstva i ponuditi svu savjetodavnu pomoć u smislu spašavanja usjeva i stoke. Očekuje se da će nakon povlačenja vode i prosušivanja tla biti moguće presijati poplavljene poljoprivredne površine, posebice zamjenskim kulturama (kukuruz, krmne kulture). Moguće je da će se dio usjeva uspjeti održati, posebice pšenica, no zbog visokih temperatura i vlage mogle bi se pojaviti bolesti na usjevima, zbog čega će Savjetodavna služba dati upute za zaštitu ili preporučiti koje sorte ponovno zasijati s obzirom na kraću vegetaciju.

Ministarstvo poljoprivrede izišlo je i s podacima o stoci na stradalom području. Evakuirano je 7665 od registriranih 11.918 životinja, što je 65 posto, no podaci se stalno mijenjaju.

Životinje su premještene na 20-ak farmi koje su se prijavile za prihvat životinja, kao i u objekt u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede u Borovu Selu. U pripremi je još 20-ak farmi za potencijalni prihvat. Osigurana je veterinarska skrb i stočna hrana, navode u Jakovininom ministarstvu.

Ministarstvo će o svome trošku poduzeti nastavak evakuacije i zbrinjavanja preostalih živih životinja, nastavak neškodljivog uklanjanja lešina, pripreme za povratak na gospodarstvo (dezinfekcija, deratizacija, dezinsekcija, čišćenje, pregled životinja i postupanje u slučaju sumnje na zarazne bolesti). Preuzima na sebe i utvrđivanje zdravstvenog statusa životinja za gospodarstva na koja se stoka vraća, povratak (prijevoz) stoke s mjesta privremenog boravišta na matičnu farmu, nabavu i distribuciju stočne hrane u suradnji s HPK-om te sve fitosanitarne mjere.

Suzana ŽUPAN
POLJOPRIVREDNICI TRAŽE ISPLATU POTPORA I MORATORIJ NA KREDITE

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) jučer je u Vinkovcima od ministra Tihomira Jakovine zatražila hitnu isplatu potpora od milijardu i 400 milijuna kuna za 2013. “Dobio sam informaciju da smanjenja potpora neće biti i da se čeka povratak ministra financija iz Amerike da potpiše isplatu. Bude li ipak smanjenja potpora, za očekivati je da država tim novcem sanira štete u poljoprivredi na poplavljenim područjima. Ako bude tako, onda te štete ne sanira država, kako Vlada ovih dana najavljuje, nego mi, seljaci, poljoprivrednici i to treba jasno reći”, kaže predsjednik HPK-a Matija Brlošić. Dodaje da bi banke trebale uvesti moratorije od bar dvije godine na otplatu kredita te uvesti i benefite kada je riječ o kamatama. Rekao je da treba mijenjati metodologiju procjene šteta od elementarnih nepogoda i njihove sanacije. “Treba napustiti dosadašnju praksu da se štete nadoknađuju i za najsitnije iznose, što nepotrebno raspršuje iznos za elementarne nepogode. Treba ići u ciljane isplate onima koji su pretrpjeli stvarne, velike štete, poput ovih ljudi u poplavljenoj Posavini”, dodao je Brlošić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike