ĐAKOVO – Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, koja okuplja poljoprivrednike i akademsku zajednicu, Vladi, Saboru, klubovima zastupnika te resornim ministarstvima s 3. sastanka svog Izvršnog odbora uputila je (i) prijedlog za osnivanje Fonda za razvoj OPG-ova, a iz kojeg bi se danas-sutra, kaže predsjednik Antun Laslo, iznjedrila poljoprivredna, agrobanka, koju u Životu vide kao jedan od izlaza poljoprivrede iz teškog stanja. O potrebi osnivanja agrobanke u nas govori se godinama, a na tom tragu spominje se rad jedne iz 1990-ih koja je propala.

– U kontaktima s političarima dobre volje i iz vlasti i iz oporbe namjera je formirati jednu nepolitičnu agrobanku koja bi OPG-ovima davala znatno povoljnije uvjete od komercijalnih banaka. Dali smo i prijedlog da se HPB peusmjeri na tom tragu, da se ne proda... - kaže Laslo.

Agrobanka bi pratila kompletnu poljoprivrednu proizvodnju, no sve ovisi o visini kapitala, a bila bi na usluzi i drugim građanima, da u njoj štede i koriste njene linije. Otkako su domaće banke prešle u strano vlasništvo, poljoprivredni proizvođači, ističu u Životu, prepušteni su na milost i nemilost nepovoljnim kreditima komercijalnih banaka pri kojima, ističe Laslo, nema kamata ispod 6,5 posto. Sve to proizvodnju zbog borbe s (ne)mogućnošću vraćanja kredita čini neodrživom, dok, primjerice, agrobanka u Austriji poljoprivrednicima kredite daje uz kamatnu stopu od 1 do 3 posto, potonju uz subvencioniranje države. Slavonske seljake prije je u poljoprivrednoj proizvodnji pratila Slavonska banka, no i to je već godinama izostalo otkako je i ta banka prešla u strane ruke.

Hoće li agrobanci Život udahnuti život, tek treba detaljno razraditi – od osnivačkih uloga, modela, linija... no zasad je poznato, kaže Laslo, da za ogledni primjer žele austrijsku agrobanku.

- Kod nas bi kamata trebala biti do 3 posto ako želimo biti konkurentni, a to možemo ako smo ravnopravni s drugima na velikom tržištu. OPG-ovi, poljoprivrednici, bili bi članovi. Znamo da to neće ići lako, prvo se proizvođači trebaju organizirati, a onda možemo ići dalje - kaže Laslo.

Prijedlog Udruge Život jest da se Fond za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava puni od sredstava zakupa i prodaje državnog zemljišta tako da 50 posto sredstava ostaje lokalnoj upravi, a preostalih 50 posto da se ulaže u taj fond. Nadalje, Život predlaže da u taj fond ide 100 posto od sredstava prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Računa se i na sredstva utrošena za legalizaciju gospodarskih objekata u poljoprivredi uz odricanje države, s jedne strane, i uključenih tvrtki u legalizaciju, s druge strane u određenom postotku prema projektu, a prema načelu solidarnosti. Život računa i na sredstva od zakonski propisanih članarina – primjerice, turističkoj zajednici – da se preusmjere u fond za razvoj OPG-ova s obzirom na njihovo kritično stanje i stratešku važnost OPG–ova u proizvodnji hrane.

– To ne bi bila mala sredstva, nego dovoljna za fond, a sutra za agrobanku. Budući da brojna obiteljska gospodarstva klecaju ili su već pokleknula pod teretom nepovoljnih kredita, nemogućnosti njihova vraćanja i drugih negativnosti, a zbog čega su im računi blokirani te imovina na bubnju, fond bi služio i za pomoć takvim OPG-ovima - ističe predsjednik Života, u kojem žele energičan pomak u poljoprivredi i rješavanju problema, a upravo osnutak poljoprivredne banke drže jednim od manevara tog zaokreta.