Ekonomija
NOVO NA HRVATSKIM POLJIMA

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske
Objavljeno 22. travnja, 2014.
U Hrvatskoj je 1,5 milijuna hektara napuštenog poljoprivrednog zemljišta

Prva sadnja rizoma biljke miscanthus u Hrvatskoj u tijeku je na poljima Branka Tušeka iz Nove Šarovke, nedaleko od Slatine. Dio je to projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini, najavljenog prije četiri godine.

Projekt gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini vrijedan je 320 milijuna eura, a nakon obavljenih geotermalnih istraživanja i upornih nastojanja tvrtke Dravacel i Marinka Mikulića da ispune sve zakonske pretpostavke za dobivanje potrebnih dozvola, nakon nepredviđenih troškova i sumnjičavih primjedbi, pred konkretnom je realizacijom i mnogi već procjenjuju kako bi to trebalo značiti povijesnu prekretnicu u gospodarskom razvoju cijeloga slatinskog kraja.

– U skladu s pripremama da dobijemo građevinsku dozvolu za gradnju tvornice, odvažio sam se i patentirao tehnologiju proizvodnje celuloze od miscanthusa, koju smo tajili 11 godina. S obzirom na to da iza nas stoje najbolje tvrtke u Europi koje se bave proizvodnjom celuloze, siguran sam da je krenuo postupak koji će promijeniti papirnu industriju u Europi - tvrdi Marinko Mikulić.

Uvjeren je da proizvodnja celuloze od miscanthusa može biti najznačajnija nacionalna industrijska grana u Hrvatskoj, jer će sirovinska osnova osigurana preko proizvodnje miscanthusa supstituirati 20 milijuna tona uvoza celuloze.

Ove godine počinje gradnja tvornice

– Miscanthus nam je jamstvo da ćemo za manje od tri godine imati sirovinu za proizvodnju celuloze. Zato ove godine moramo početi graditi tvornicu. Ako bismo aktivirali napuštena zemljišta u korist miscanthusa, tada bi Hrvatska bila u proizvodnji celuloze i papira zemlja broj jedan u Europskoj uniji, a time bismo prestigli Finsku i neke druge zemlje. Budući da bi naša zemlja kroz miscanthus mogla ući u red industrijski najuređenijih zemalja, smatramo da smo ponudili Hrvatskoj najznačajniji projekt u povijesti. Vlasnik tvrtke Miscanthus F.A.R.M. Johannes Furtlehner, koji se već deset godina bavi proizvodnjom rizoma miscanthusa, kaže da je Miscanthus giganteus najbolja biljka za proizvodnju celuloze. Kad se jednom posadi, ona traje sljedećih 20 do 25 godina, u prvoj godini zahtijeva dosta brige, ali kasnije raste sama.

– S količinom rizoma koja će biti dopremljena u Hrvatsku namjeravamo zasaditi oko 50 hektara zemljišta. Od količine koju ćemo ove godine zasaditi možemo očekivati da ćemo sljedeće godine moći zasaditi 4.000 hektara - kaže Johannes Furtlehner.

Prema planovima, rasadnik će se u konačnici prostirati na sto hektara, a poslužit će za podizanje na plantaže miscanthusa na 15.000 hektara. Proizvodnja miscanthusa poljoprivredna je proizvodnja koja traži lošija zemljišta, brdska i napuštena i na području između Slatine, Kutjeva i Đakova bit će podignute plantaže miscanthusa i osigurana dobra primanja za kooperante.

Veća zarada nego na pšenici

U Hrvatskoj je 1,5 milijuna hektara napuštenog poljoprivrednog zemljišta, a, kako kažu, ne postoji poljoprivredno zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj miscanthusa. “Ako uzmemo u obzir da će na miscanthusu biti mnogo veća zarada nego kod pšenice, koja se sije na kvalitetnom zemljištu, donijet ćemo kvalitetnu novost na hrvatsko tržište u poljoprivredi i pokazati da smo do sada loše gospodarili”, kaže Mikulć te zaključuje: Miscanthus i tvornica celuloze pokazat će da je zemlja veliko nacionalno bogatstvo i da se moramo na kvalitetan način vratiti zemlji.

Petar ŽARKOVIĆ
Kombajniranje jedini trošak

Johannes Furtlehner ističe da je miscanthus isplativ i na manjim površinama, bitno je da se može kombajnom doći do parcele i da taj put do njive nije skup. Posao je siguran, a zahtijeva malo rada. Osim kombajniranja, nema drugog posla oko uređenja zemljišta. Miscanthus jedino treba izbalirati i odvesti u tvornicu. Osim toga, riječ je o vrlo kvalitetnoj biljci koja u zemlju sprema velike količine ugljičnog dioksida, oslobađa kisik i time poboljšava zrak, a lošu zemlju oplemenjuje. U odnosu na šumu, za istu količinu celuloze treba 20 puta manja površina miscanthusa za eksploataciju, a upravo zato Hrvatska i zemlje u okruženju nemaju proizvodnju celuloze. Proizvodnju celuloze imale su samo zemlje s golemim površinama pod šumama i koje su mogle osigurati podizanje šumskih nasada dostatnih za tu proizvodnju.

Branko Tušek

poljoprivrednik

Svaka je nova proizvodnja isplativa

Iza Branka Tušeka, 50-godišnjeg instalatera centralnog grijanja i nositelja OPG-a, tri je desetljeća bavljenja poljoprivredom. Do sada se najviše bavio proizvodnjom pšenice, kukuruza, duhana i kamilice, a miscanthus je za njega nova kultura od koje mnogo očekuje. Rizome miscanthusa zasadit će na 50 hektara. Kaže da o isplativosti proizvodnje u prvoj godini ovisi koliko će se dugo baviti tom proizvodnjom. - Na proizvodnju miscanthusa odlučio sam se zbog činjenice da struktura zemljišta kojim raspolažem odgovara upravo toj biljci. To je lakša, pjeskovita i rastresita zemlja, koja u uvjetima suše nije pogodna za pšenicu i kukuruz. Zato i ne strahujem od neuspjeha - kaže Tušek. Branka Tušeka i supruga i tri kćeri podržavaju u odluci da krene u proizvodnju miscanthusa i vjeruju u njezinu isplativost. Tušek kaže da je svaka nova proizvodnja isplativa u prvoj godini pa ako ne bude zadovoljan ostvarenim, preorijentirat će se na neku drugu kulturu. Osim miscanthusa, Tušek ima ugovorenu proizvodnju silažnog kukuruza i sirka na 50 hektara za bioenerganu, a na preostalih pedesetak hektara proizvodi kamilicu, zob i merkantilni kukuruz. Poput mnogih poljoprivrednika, Tušek se prisjeća vremena kad je od prihoda s jednog jutra kamilice mogao platiti radnike, a danas mu nije dovoljno 20 jutara. I od duhana se, kaže on, dobro živjelo. No, sada teško podmiruje troškove i otplatu milijunskog kredita, tako da od miscanthusa i za sebe i za mnoge nezaposlene očekuje bolje dane.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana