OSIJEK - Odjeci svrstavanja Hrvatske na 10. mjesto najgorih svjetskih ekonomija, u društvu najgoreg Cipra, a potom i redom Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venezuele, Ekvatorijalne Gvineje, Argentine i Barbadosa ni jučer se nisu stišavali. Kako je poznato, Hrvatsku je tamo smjestio ugledni britanski The Economist, točnije direktor i glavni urednik Economist Intelligence Unita (EIU), konzultantskog odjela britanskog Economista Robert Alan Ward, koji je tu tablicu objavio unaprijed na svom twiter profilu. EIU objavljuje redovite ekonomsko-političke analize pojedinih država, ekonomske prognoze i trendove po industrijama. I tu se kao glavni razlozi navode visoka nezaposlenost i vanjski dug te potvrđuje da od oporavka nema ništa ove godine, nego tek sljedeće. Iako smo već nekoliko takvih “sljedećih” već ostavili iza sebe, zaogrnuti tek u, kako se pokazalo, neargumentirana nadanja. Kada spomenutoj ocjeni pridodamo i sniženja hrvatskog rejtinga kojima smo svjedočili ove godine, jasno je da nam i dalje “ne cvjetaju ruže”. Dapače, iz dana u dan smještaju nas sve niže, u sve gore društvo, u ekonomskom smislu. Tako je i indeks očekivanja za hrvatsku ekonomiju u idućih šest mjeseci, koji izračunavaju Centar za europske ekonomske studije iz Mannheima i Erste bank, pao u veljači za 18,5 bodova na 5,8 bodova, najnižu razinu još od rujna 2012. godine.

- Situacija je još i gora i nemam ništa lijepoga za reći - rekao nam je Slavko Kulić, poznati hrvatski ekonomski analitičar, kojega smo zamolili za komentar spomenute procjene. Kulić kaže da to kakvo je stanje kod nas, više ni sa čim, i ni s kim, nije usporedivo. “I ja to govorim godinama, a svi šute. Mi nemamo ekonomije, mi ništa više ne proizvodimo. Ranije smo još nešto i radili, ali sada više ništa ne proizvodimo. Prema tome, ne možemo biti usporedivi ni sa kim. Jer svak vodi više računa o svom opstanku osim nas. I tu se ništa više nema za reći”, ističe Kulić. Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić, ističe pak da bi prije svega trebalo vidjeti način kako je to istraživanje metodološki rađeno i koji su parametri uzimani u obzir. “Znači, postoji dosta skepse oko toga je li to sve doista realno ili nije. No s druge strane, rezultati u našem gospodarstvu, kao i sve što ga okružuje, potvrđuje da nam je trend opadajući i da smo još uvijek u jednoj silaznoj fazi”, rekao nam je Jakelić. Prema njegovim riječima, realno, do kraja ove godine teško je očekivati bilo što, ili bar nekakve ozbiljnije pomake. Kako nam je rekao, tek 2015. i 2016. godine su u kojima možemo očekivati lagani oporavak i rast u Hrvatskoj.I.Bošnjak