Javni dug Hrvatske na kraju prošle godine iznosio je 219,4 milijarde kuna, odnosno čak 67 posto BDP-a, objavio je nedavno HNB u svome Biltenu.

Najveći dio javnog duga čine dugovi središnje države, čak 98 posto, dok ostatak otpada na dug fondova socijalne sigurnosti i lokalne države. Dug središnje države u zemlji na kraju prošle godine iznosio je 134,9 milijardi kuna, (18,7 milijardi kuna više nego krajem 2012.), a inozemni dug države povećan je za 16,7 milijardi, na 79,9 milijardi kuna. U iznosu javnog duga nisu uračunata državna jamstva, a ona su krajem prošle godine (uključujući i jamstva HBOR-u) iznosila 53,7 milijardi kuna, ili približno 600 milijuna kuna manje nego krajem 2012. godine.

Ekonomski analitičar i bivši izvršni direktor HNB-a Velimir Šonje, kaže kako visina javnog duga od 67 posto BDP-a za poznavatelje prilika nije iznenađenje. On drži kako Hrvatska ne može zadržati javni dug na ovoj razini, jer ima vrlo visok deficit proračuna, čije daljnje financiranje znači da će se javni dug nastaviti povećavati.

- Ozbiljni ekonomisti već godinama upozoravaju na neodrživost proračuna, proboj EU kriterija od 60 posto BDP-a (što nam se 2013. i dogodilo) i ulazak u Proceduru prekomjernog deficita, što nam se početkom ove godine dogodilo, a što znači da se okviri proračuna sada moraju dogovarati s Europskom komisijom - ističe Šonje.

On pojašnjava kako u brojci od 67 posto postoji dio, oko tri postotna boda, koji uključuje dug za financiranje ovogodišnjeg deficita (takozvano pred-financiranje), tako da će u ovoj godini, napominje, omjer javnog duga i BDP-a rasti znatno sporije nego 2013.

- No realno je za očekivati da ćemo ovu godinu završiti s omjerom oko 70 posto, a ako se pribroje izdane državne garancije i jamstva, i oko 80 posto BDP-a. Riječ je o dramatično visokim omjerima zaduženosti za zemlju poput Hrvatske - naglašava Šonje.

I Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, nije iznenađen objavljenim podacima te napominje kako je javni dug zbroj deficita proračuna (onoga što se više potroši u odnosu na prikupljena sredstva u proračunu), posljednjih nekoliko godina.

- A prema podacima Europske komisije naš deficit zadnjih nekoliko godina prelazi pet posto BDP-a godišnje. Kriteriji EU govore da neka zemlja krši pravila ako joj javni dug premašuje 60 posto i/ili deficit veći od tri posto BDP-a. Dakle mi smo već samim ulaskom u EU prekršili ta pravila - ističe Škreb.

Bivši guverner HNB-a podsjeća kako je točno da ima zemalja čiji javni dug prelazi ne samo sto posto BDP-a, nego i 200 posto, navodeći primjer Japana.

- No, bez obzira na to, naš je javni dug visok - zaključuje Škreb.

Na pitanje što činiti, Šonje odgovara kako političari sada imaju tri mogućnosti:

- Igrati kooperativno prema Europskoj komisiji, nastojati stezati proračun što je više moguće i pokušati izvesti postupnu prilagodbu proračuna kroz tri godine. U tom slučaju nećemo pokretati pregovore o reprogramu dugova. Druga je mogućnost "praviti se ludim", ili ako hoćete to tako nazvati, zaletjeti se u zid sa sto na sat, ništa ne prilagođavati i suicidalno čekati trenutak kada nitko više neće željeti kupovati hrvatske državne obveznice pa započeti pregovore o reprogramu. To je grčki scenarij. Treća je mogućnost prilagođavati proračun sporije nego u prvom scenariju, ali paziti da se ne dogodi treći, grčki scenarij. To je hod po rubu. Za sada se čini da se ova Vlada odlučila za treći scenarij - zaključuje Šonje.