Cijene nekretnina stabiliziraju se, a pad prometa zaustavlja, ustvrdio je jučer predsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović na desetoj godišnjoj Međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina.

Ranilović smatra da je stabilizacija cijena rezultat dosegnute razine s koje više ne mogu padati.

Trgovci tvrde da se trenutačno može povoljno kupiti kuća ili stan, a da kupuju oni koji imaju takvu potrebu i koji žele proći što je moguće jeftinije. Problem je što u devedeset posto slučajeva kupci prvo moraju prodati svoju staru nekretninu koja im više ne odgavara, što je na zamrlom tržištu ponekad teško i traje neko vrijeme.

Živost na tržište nekretnina unijeli su stranci koji kupuju u Hrvatskoj, te je njihov trenutačni udio u kupoprodajnim transakcijama 18 posto.

Ranilović upozorava da nitko više ne želi nerealni rast prometa jer nakon takvih razdoblja slijedi pad prometa. Stoga poziva na oblikovanje stambene politike i dugoročne stambene strategije.

Deseta godišnja Međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina, u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje, okupila je više od stotinu sudionika.

Bilo bi dobro da su trgovci nekretnina u pravu, jer ako kriza potraje još dvije-tri godine, sasvim sigurno ni cijene nekretnina neće rasti. Pitanje je i je li problem prenapuhanih cijena riješen za sada. Stan na Stradunu možda i može vrijediti više od 8.000 eura po kvadratu dokle god postoji kupac koji će toliko platiti za njega, ali je pitanje vrijedi li kvadrat nekretnine u Osijeku, Karlovcu ili Čakovcu isto kao kvadrat u Budimpešti?

Cijene nekretnina nisu samo ekonomsko pitanje, ono je demografsko, socijalno i pitanje od općedruštvenog značaja. Ukidanje poreznih olakšica za prvu nekretninu za mlade jedno je od najgorih poteza vlasti koji će imati posljedice na demografsku sliku Hrvatske.

Ako se zna da je prosječna plaća u Hrvatskoj nešto iznad 5.000 kuna, a većina zaposlenih radi za 500 eura, dakle za pola prosječne cijene kvadratnog metra prostora. Europska praksa je da prosječan kvadrat košta koliko i prosječna plaća, što je realan omjer koji ljudima dopušta da mogu normalno živjeti i raditi.

Cijene nekretnina na Jadranu su sasvim druga priča. Apartmani se u Halkidikiju u Grčkoj, 50 kilometara od Soluna, mogu kupiti po cijeni od 23.000 eura za 30 kvadrata. Kuća uz more od 55 kvadrata s 250 četvornih metara vrta košta 48.000 eura. To su cijene za koje na hrvatskoj obali možete kupiti samo golu zemlju, pa je pitanje koliko će se i stranci dugo zadržati ovdje i hoće li onih 18 posto udjela u trgovini i dalje rasti.