- Već nekoliko godina tvrdim da su sektorske razlike puno značajnije za pitanje nejednakosti u Hrvatskoj od većine drugih stvari. Znači da na sudbinu i sigurnost radnog mjesta i plaćenost puno više utječe to u kojoj industriji radite i u kojoj djelatnosti nego koje je vaše obrazovanje i druge stvari - ističe Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o činjenici da u pojedinim sektorima nižeobrazovani imaju veće plaće od visokoobrazovanih u drugim sektorima. Prema njegovim riječima, kriza upravo utječe na povećanje tih razlika u pojedinim industrijama jer još na neki način pojačava tu razliku između uspješnih, stabilnih sektora gospodarstva, te onih neuspješnih koji su tijekom krize cijelo vrijeme “na granici”. “Ovi drugi pod utjecajem krize zapravo tonu još dublje i propadaju, snižavajući i prosjek, a uspješni sektori se ili uspijevaju održati na sličnoj razini kao prije krize, a neki rijetki čak uspijevaju imati i nekakav rast. Tako da se ta razlika sada povećava”, ističe.

Na pitanje znači li to da će u budućnosti profitabilnost pojedinog zanimanja imati sve veći utjecaj na izbor fakulteta i zanimanja od osobnih afiniteta, Bagić kaže da će prilikom osobnog izbora škole i fakulteta mladi morati voditi računa i o ponudi radnih mjesta te njihovoj kvaliteti. “Mislili smo da je sama diploma jamstvo, međutim prilično je dugo jasno da to više nije tako. Jako je važno u kojoj djelatnosti i u kojem tipu poduzeća ćete raditi”, upozorava.

- Mislim da u nas postoji svojevrsna kultura neodgovornosti za svoju budućnost, pri čemu se mladi vode trenutnim interesima i modama što je 'in', a ne uzimaju u obzir te argumente koji su vezani uz pitanje vjerojatnosti zapošljavanja i visine prihoda. I mislim da je važno da se promijeni ta kultura i kriteriji prema kojima ljudi odabiru studije - kaže Bagić.I.Bošnjak